[Magnum]

"Lenac" može samo čekati
Škver odlukom vlade u potkoncesije: četiri lokalne tvrtke ulaze u "Kraljevicu"


Foto Damir ŠKOMRLJ

Uz »Dalmont«, potkoncesiju su dobili »Kvarnerplastika«, kraljevički »Vidis« i »Takala«, ali u »Lencu« će pratiti sve što se događa oko »Kraljevice«  jer interes za kupnju imovine, prije svega dva doka, nisu izgubili

RIJEKA U remontnom brodogradilištu »Viktor Lenac« susjedni će škver u stečaju i nadalje moći samo – promatrati. Njihovo pismo namjere, odaslano koncem prošle godine na sve odgovorne adrese u Vladi, nije urodilo plodom. Umjesto njihovog prijedloga koji je podrazumijevao da bi se stečaj Brodogradilišta »Kraljevica« odmah okončao i sva preostala (pokretna) imovina prodala i prepustila škveru iz  Martinšćice, u Vladi su se ipak odlučili na opciju da se kraljevički škver do daljnjeg razdijeli u potkoncesije kako bi tamo ušle, u skladu s odabirom  Odbora vjerovnika na čelu s kraljevičkim gradonačelnikom Josipom Turinom, mahom lokalne tvrtke. Prije svega, u pitanju je »Dalmont« u vlasništvu Ivana Ivića, koji je ujedno i jedan od najznačajnijih kooperanata kvarnerskih brodogradilišta, potom riječka »Kvarnerplastika« iza kojih stoje Zoran Luštica i Emilio Sušanj te dvije male tvrtke, kraljevički »Vidis« i »Takala« iz Praputnjaka.

Sada je na stečajnoj upraviteljici Mariji Ružić da s njima do konca ožujka sklopi ugovore o potkoncesijama, i to pod istim kondicijama pod kojima je pomorsko dobro dobio na korištenje propali škver. To znači da bi »Dalmont«, »Kvarnerplastika« te potonje dvije male tvrtke trebale na godišnjoj razini plaćati 3 kune po četvornom metru prostora kojeg su dobile na raspolaganje, te jedan posto od ostvarenih prihoda.  Stečajna upraviteljica Ružić najavljuje da će se od ove četiri tvrtke tražiti da vode zasebno knjigovodstvo o prihodima ostvarenim na prostoru kraljevičkog brodogradilišta, a vezano uz promjenjivi dio koncesijske naknade koju trebaju plaćati.
Trećina prostora

Najveći prostor zatražio je Ivićev »Dalmont«, koji je dobio 20,3 tisuće četvornih metara kopnenog dijela koncesije te 10 tisuća četvornih metara morskog dijela. »Kvarnerplastika«, koja se bavi proizvodnjom malih brodica, »uzela« je tamošnji natkriveni navoz, sveukupno nešto više od 11 tisuća četvornih metara kopna te oko 4,5 tisuće četvornih metara morskog dijela pomorskog dobra.

Potkoncesijski prostor »Takale« i »Vidisa« gotovo je zanemariv jer je riječ o 668 odnosno 205 »kvadrata« kopna.

Premda se kod prva dva potkoncesionara čini da je riječ o velikom prostoru, to je tek trećina ukupnog pomorskog dobra nad kojim se rasprostire nekadašnji škver. Jer, koncesija za pomorsko dobro »Kraljevice« obuhvaća 105 tisuća četvornih metara kopna i oko 80 tisuća četvornih metara morskog dijela. Stoga stečajna upraviteljica »Kraljevice«  očekuje da će iz ovih potkoncesija pokriti oko 25 posto ukupne koncesijske naknade koja se i dalje zaračunava ovom brodogradilištu u stečaju. Dokovi, potvrdila je Ružić, nisu predmet potkoncesija već će se njihovo korištenje regulirati kroz posebne ugovore o zakupu. Na naš upit je li iz »Lenca« iskazan interes za zakup kraljevičkih dokova, Ružić je odgovorila da su bili neki razgovori na tu temu, ali zasad ništa konkretnije.
Dokad stečaj?

Predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić u prvi plan ističe činjenicu da je riječ o privremenoj odluci jer izdane potkoncesije vrijede do okončanja stečaja »Kraljevice«. Zato će u »Lencu« pratiti sve što će se događati oko susjednog brodogradilišta jer interes za kupnju imovine, prije svega tamošnja dva doka, nisu izgubili. Škifić priznaje da su se moguće javili prekasno, par mjeseci nakon što je već Odbor vjerovnika »Kraljevice« donio odluku, a što je  kasnije potvrdila i Skupština vjerovnika.

Dokad će stečaj »Kraljevice« trajati, teško je odrediti. Iduća  Skupština vjerovnika, koja o tome odlučuje i u kojoj glavnu riječ vodi Ministarstvo financija, prema najavama Marije Ružić, planirana je za lipanj ove godine. No, malo je vjerojatno da će se tada nešto promjeniti. U međuvremenu trebao bi biti donesen i novi Prostorni plan Primorsko-goranske županije kojim će se, kako je iz Grada Kraljevice stigao prijedlog, prostor brodogradilišta prenamjeniti i okrenuti više prema uslužno-turističkim sadržajima. Potom bi trebala uslijediti detaljna prostorno-planska razrada tih novih sadržaja u kraljevičkom akvatoriju, a to znači novih godinu-dvije dana. Za pretpostaviti je da će toliko trajati i stečajni postupak.


Nikad više veliki brodovi

U  škver sada ulaze tvrtke koje su povezane s brodogradilištima i malom brodogradnjom, ali Kraljevičani više neće na navozima gledati velike brodove koji su se tamo radili punih 280 godina. Pogotovo kad se prijedlog iz Grada Kraljevice »zacementira« u novom županijskom Prostornom planu. I to ne zato jer bi, kao, Bruxelles to branio, već zato što je lokalna samouprava izašla s idejom prenamjene. Podsjetimo, šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec prošli je tjedan u Rijeci jasno poručila kako bi u slučaju prodaje imovine »Kraljevice«, čime se okončava stečaj i to Brodogradilište d.d. formalno  gasi, nova tvrtka tamo mogla proizvoditi što god želi, a to uključuje i ponovnu gradnju velikih brodova.


Autor: Orjana Antešić   
Objavljeno: 4. ožujka 2013. u 10:35

Novi list Online