[pp1972]

Jedan dan u Rijeci
Produkcija Jadran film Zagreb
Zahvala gosp. Slavku Suziću na ustupljenom materijalu, i administratoru na trudu za obradu filma 

You are not allowed to view links. <a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=p5ana859u9bq4o2e30vis2r943&amp;action=register">Register</a>&nbsp;or&nbsp;<a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=p5ana859u9bq4o2e30vis2r943&amp;action=login">Login</a>

Naziv:     Jedan dan u Rijeci (komad)
Signatura:     HR-HDA-1387-5
Imatelj:     Hrvatski državni arhiv
Vrsta gradiva:     Pokretne slike - Film
Druge oznake:     Inventarni broj: 155
Razdoblje:     1955 - 1955 (Jedan dan u Rijeci, je film slike (pažljive kompozicije i brige oko svjetlosne atmosfere) i konstrukcijsko-naratorske igre (humorna naracija s ilustrativno-slikovnim kontrapunktom). Taj je stilizam postao dominantan u Babajinoj seriji alegorijskih filmova (npr. Ogledalo, Lakat kao takav, Pravda), naglašene slikovne komponiranosti, isprobavanja koliko vizurno-aranžerske stilizacije pridonose pojačavanju simboličnih elemenata u prizoru.)
Arhivske jedinica:     420 d/m; 15 min
Tehničke jedinica:     1 film
Odgovornost:     Jadran film (producent)
Babaja, Ante (redatelj)
Babaja, Ante (scenarist)
Sarić, Hrvoje (snimatelj)
Tešija, Boris (filmski montažer)
Gervais, Drago (scenarist)
Povijest jedinice:     Radi se o namjenskom filmu kojeg je naručio grad Rijeka. Babaja je dopuštene za stvaranje ovakvog prilično dezideologiziranog filma dobio nakon što se obvezao da će za naručioca - grad Rijeku - snimiti još jedan, puno pretenciozniji, dokumentarni film, koji se trebao baviti udjelom Rijeke i Riječana u narodno-oslobodilačkoj borbi. Međutim, novci za stvaranje tog filma nisu nikad osigurani.
Dozvola za prikazivanje: 18.5.1955.
Sadržaj jedinice:     Kratki sadržaj: Prateći jedan dan u životu nekoliko žitelja Rijeke i njenih radnika, film opisuje i samu Rijeku – njenu luku, brodogradilište, ribarnicu, ulice, mostove, parkove, kuće, stari grad Trsat… Ljudi, čiju svakodnevicu pratimo, su "dama" (očito prostitutka), kapetan remorkera Dušan, njegov sin Niko, radnik u brodogradilištu Ive, nosač Ferdo, barba Pepin, njegova žena Marija. Stalno je prisutan naratorov glas koji čita tekst Drage Gervaisa često isprekidan stihovima njegovih pjesama ("Tri nonice", "Briškula"…).
Sadržaj: - ukratko o Rijeci i njenim stanovnicima (panorama luke, mornari, "dama" u maloj ulici)- o uplovljavanju američkog trgovačkog broda "Epsylon" (luka, spomenuti brod, pomorska radio služba, remorker i pilotski brodić, dimnjaci tvornica)- radnik u brodogradilištu Ive ide iz Voloskog brodom na posao u brodogradilište "3. maj", ljubi djevojku u Voloskom (panorama i ulice Voloskog, brod polazi iz Voloskog)- mljekarice idu na riječku tržnicu (one hodaju, one na tržnici)- o dijelu Rijeke "Žabica" gdje se druže lučki radnici (autobusni kolodvor na Žabicama, kavana)- barba Pepin kupuje ribu brancin na ribarnici (snimka)- remorker kapetana Dušana kreće na posao vuče broda "Epsylona" u luku (luka, remorkeri vuku dva broda, unutrašnjost broda, bacanje sidra)- Dušanov sin Niko idući u školi udara limenku po cesti i udari njom barbu Pepina (ulica, škola – pročelje)- brod Jadrolinije Osijek stiže iz Dalmacije; nosač Ferdo dočekuje stranog turistu ispred broda (snimka)- mornari u penziji na klupi raspravljaju (snimka)- tri bake ("none") stoje na ulici i raspravljaju ("kritikaju"); jedna od njih je Marija (snimka)- Niko u razredu odgovara na ispitivanje učitelja (snimka)- turist kojeg Ferdo vodi snima kamerom grad; opis raznih dijelova grada (turist snima, riječki Korzo, dom kulture "Vladimir Vid Švalba" – pročelje i unutrašnjost gdje je Narodni muzej i Pomorska zbirka, tijesne ulice, nepoznata crkva, panorama grada, most preko Riječine, trolejbus, Trsat)- o brodogradilištu "3. maj"; gradnja i porinuće broda Drvar, radnik u brodogradilištu Ive; remorker vuče brod na završne radove (snimke)- radnici u luci istovaruju teret s broda "Epsylon", - Marija ide doma, a druge "none" ju "kritikaju" (barba Pepin, podne na gradskom satu)- mljekarice i radnici se vraćaju kući, neki idu trolejbusom (snimke)- ručak (radnici jedu na dokovima, Dušan i Niko u remorkeru)- popodne (ulice, barke u luci, ulični prodavač, Niko peca)- igranje na "balote" – boćanje (snimke)- barba Pepin s prijateljima igra kartašku igru briškula u konobi (snimke)- mornari s "Epsylone" i "dama" izlaze predvečer; mornari se druže s damama u noćnom klubu (ulica, noćni klub)- Niko s obitelji u kazalištu (loža, završetak predstave)- luka u predvečerje, Ive s djevojkom (njih dvoje, panorama luke i Kvarnera)
Izlučivanju:     Izvorno filmsko gradivo (na temelju zakonske obveze) trajno se pohranjuje u HDA, kao i sigurnosna kopija. Izlučivanje se vrši u dogovoru s vlasnikom prava, a prema Kriterijima o čuvanju i izlučivanju filmskog gradiva.
Stupanj sređenosti:     Arhivistički sređeno
Plan sređivanja:     Ovaj film, prvijenac redatelja Ante Babaje, unio je određenu svježinu u soc-realističku tematsku i stilsku šablonu premještanjem pažnje sa općeg na individualno te inventivnom smjesom dokumentarnog i igranog te lirskog, komičnog i dramskog. Iako film posjeduje patriotsko propagandnu notu i govori o općim društvenim uspjesima, koncentriran je prvenstveno na intimne živote nekoliko Riječana, Riječanki i radnika u Rijeci. Ne teži se prikazu scena iz života ljudi koje odražavaju opće, već se predočavaju „male“, svakodnevne stvari (ljubavne radosti, dječje nepodopštine, odlazak u kupovinu, druženje, igranje društvenih igara…). Uz pomoć raznih postupaka filmu se daje izrazita stilska živost. Opservacije životnih detalja nižu se brzom izmjenom kratkih scena. Također, u dokumentarno tkivo umiješani su mnogi elementi igranog filma, jer su mnoge scene (npr. ogovaranje, partija karata, susret dječaka i barbe Pepina) glumljene i režirane tipičnim stilskim sredstvima igranog filma (montaža, kutovi kamere). Dapače, igrani dijelovi dominiraju u toj mjeri da su neki filmolozi doveli u pitanje pripadnost ovog filma dokumentarnoj vrsti. No, on jest dokumentarni film jer je njegov (ostvareni) cilj opisati specifičnosti vezane za Rijeku i njene stanovnike. Naratorovi komentari, koje je napisao pjesnik Drago Gervais, osnažuju u filmu poetsko ozračje (citirani stihovi pjesama Drage Gervaisa) i komične elemente (duhovite opaske). Osim toga, cjelina se dinamizira uporabom postupka filma u filmu. Naime, u sceni u kojoj Ferdo prati turista koji snima kamerom po gradu, gledamo vizure Rijeke kroz kameru (odnosno, film) spomenutog turiste. Propagandna, općedruštvena nota filma (uzdizanje razvoja Rijeke u socijalističkom razdoblju, slavljenje pripajanja Rijeke matici zemlji nakon II. svj. rata) skladno je uklopljena u intimno tkivo filma.
Filmska podvrsta:     namjenski film
Tehnika zapisa:     film
Vrsta medija:     Filmska vrpca
Mjesto nastanka:     Rijeka
Boja:     crno-bijelo
Produkcijski element:     kontrolna kopija
Filmska dimenzija:     Film 35 mm
Filmska baza:     sigurnosna (triacetat)
Vrsta zvuka:     mono zvuk
Oznaka za zvuk:     zvuk na filmu
Filmski medij za zvuk:     optička snimka zvuka na filmu
Trajanje:     15 min
Duljina vrpce:     420 m
Generacija:     druga generacija
Dostupnost:     Dostupno javnosti
Autorska prava:     Zapis podliježe zakonskoj regulativi autorskih prava
Vlasnik a.p.:     grupa autora
Zaštitno snimanje:     U cijelosti snimljeno
Napomena o zaštitnom snimanju:     Film je zaštitno presnimljen na video (BETAcam) i digitalni (DVD) zapis.
Jezici:     hrvatski
Pisma:     latinica
Napomena o jezicima i pismima:     čakavski dijalekt
Restauracija:     Budući da je film snimljen na filmskoj vrpci s acetatnom podlogom, zbog neprimjerene pohrane i korištenja došlo je do mehaničkih oštećenja, te do gubitka kontrasta, gustoće i oštrine filmskog zapisa. 1997. izrađeni su novi zamjenski izvorni materijali (DP, DN i TN) te sigurnosna kopija na novoj filmskoj vrpci.
Literatura:     Škrabalo, Ivo. 101 godina filma u Hrvatskoj : 1896. - 1997. : pregled povijesti hrvatske kinematografije , Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998,
Filmografija jugoslavenskog filma 1945–1965, Beograd, Institut za film, 1970,
Peterlić, Ante (ur.). Filmska enciklopedija , Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1986-1990,
Napomena o bibliografskim izvorima:     Ante Peterlić, Tomislav Pušek: Ante Babaja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002.
Damir Radić: „Filmovi Ante Babaje“, u: Hrvatski filmski Ljetopis, br. 21, 2000.
Identifikator:     HR-HDA/AJ 68414
Status zapisa:     izmijenjena inačica
Podrobnost:     djelomičan
Jezik opisa:     hrvatski
Pismo opisa:     latinica

[Magnum]

Nekad bilo, sad se spominjalo
Riječka luka krcata, 3. maj radi punom parom, noćni barovi puni...pogledajte "Jedan dan u Rijeci"

Babajin film prikazuje Rijeku pedesetih godina 20. stoljeća, grad u naponu industrijske i ekonomske snage, a uz puno Riječanima prepoznatljivih lokaliteta i toponima, nudi i neki novi pogled na grad čak i za one koji misle da dobro poznaju Rijeku i njezinu povijest

Na popularnom video servisu YouTube može se pogledati dokumentarni film Ante Babaje "Jedan dan u Rijeci", prava poslastica za zaljubljenike u kvarnersku metropolu.

Babajin film prikazuje Rijeku pedesetih godina 20. stoljeća, grad u naponu industrijske i ekonomske snage, a uz puno Riječanima prepoznatljivih lokaliteta i toponima, nudi i neki novi pogled na grad čak i za one koji misle da dobro poznaju Rijeku i njezinu povijest.

Prema podacima sa stranice Arhinet, film je snimljen 1955. godine.

"Radi se o namjenskom filmu kojeg je naručio grad Rijeka. Babaja je dopuštene za stvaranje ovakvog prilično dezideologiziranog filma dobio nakon što se obvezao da će za naručioca - grad Rijeku - snimiti još jedan, puno pretenciozniji, dokumentarni film, koji se trebao baviti udjelom Rijeke i Riječana u narodno-oslobodilačkoj borbi. Međutim, novci za stvaranje tog filma nisu nikad osigurani.", navodi se stranici.

Režiju potpisuje Ante Babaja, scenarij Babaja i Drago Gervais, a produkciju Jadran film.

Autor: Novi list   
Objavljeno: 3. rujna 2012. u 16:33

You are not allowed to view links. Register or Login