[Magnum]

Promašena strategija ulaganja u hrvatske luke
Promet riječke luke na razini iz 2003.: Rijeka minus 8, Kopar plus 11 posto

Država je ulagala, razvijala i podjednako tretirala čak šest luka, a da je pritom efekt mali ili nikakav: ukupan promet u Puli, Rijeci, Pločama, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku zajedno je tek neznatno veći od onoga što ostvaruje Kopar

RIJEKA   Riječka luka pretovarila je u prošloj godini ukupno 9,4 milijuna tona tereta, što je 8 posto manje nego prošle godine, ujedno na razini prometa ostvarenog 2003. godine. Riječ je o rezultatu za sve koncesionare na području Lučke uprave Rijeka, koja sa ovim rezultatima četvrtu godinu zaredom bilježi silazni trend započet nakon 2007. godine, kada je ostvaren rekordni promet u novijoj povijesti od 13,2 milijuna tona.

Najveći pad prometa zabilježen je u tekućem teretu JANAF-ove luke u Omišlju, gdje je ostvareno oko 4,9 milijuna tona, čak 13 posto manje nego prošle godine. Kad je riječ o suhom teretu u riječkoj luci pretovareno je oko 4,5 milijuna tona uz mali pad od jedan posto. Slične brojke bilježe se i po vrstama tereta pa je tako luka u Bakru odradila oko 2,02 milijuna tona rasutog tereta (povećanje za 1 posto), dok je generalni teret bio na razini 2,23 milijuna tona (minus 3 posto), a pretovar drva iznosio je 245.182 tone (minus 4 posto). Unatoč smanjenim kapacitetima zbog građenja nove obale kontejnerski promet porastao je za 9 posto, te je ostvareno 150.677 TEU jedinica od čega je promet terminala na Brajdici 130.054 TEU-a.

Sličan promet kontejnera očekuje se i ove godine, a nešto veće brojke na razini iznad 200.000 TEU-a mogle bi biti ostvarene 2013. godine kada bi na Brajdici trebala biti otvorena nova obala, te realizirane investicije u opremanju terminala.     

Rijeka bilježi i sve veće zaostajanje za konkurentkom lukom u Kopru, koja je upravo prošle godine napravila dodatne iskorake, najviše u kontejnerskom kapacitetu, te je ukupno prošle godine Kopar imao 17,05 milijuna tona, što je povećanje od 11 posto. Kontejneri su rasli za 24 posto (589.314 TEU-a), automobili za 19 posto (447.689 komada), tekući tereti za 7 posto (2,9 milijuna tona), a rasuti tereti za 6 posto (6,8 milijuna tona).

Osim što usporedbe najveće slovenske i hrvatske luke pokazuju sve veće zaostajanje Rijeke za Koprom, trendovi u prometu ukazuju i na promašenu strategiju razvoja u Hrvatskoj, koja je ulagala, razvijala i podjednako tretirala čak šest luka, a da je pritom efekt mali ili nikakav. Tako je ukupan promet u Puli, Rijeci, Pločama, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku zajedno tek neznatno veći odonoga što ostvaruje Kopar.


Autor: Darko Pajić
Objavljeno: 21. siječnja 2012. u 11:54

Novi List Online