[Magnum]

‘Carnivalu’ treba porat
DIVOVI U DIVULJAMA Stranci spremni uložiti 100 milijuna eura: u luci za kruzere posao za 1000 ljudi

Britansko-američka kompanija „Carnival Cruise Line“, u čijoj floti danas plove 23 kruzera prosječnog kapaciteta 3000 putnika, uputila je Gradu Trogiru pismo namjere u kojem iskazuje interes za izgradnju matične luke (home port) za ukrcaj i iskrcaj putnika, te za opskrbu „plovećih hotela“ na području današnje vojarne u Divuljama.




Riječ je o projektu vrijednom najmanje 100 milijuna eura koji bi se mogao ostvariti po modelu javno-privatnog partnerstva, pri čemu bi država u taj posao uložila zemljište sa svim komunalnim priključcima, površine 170 tisuća četvornih metara, na kojem je bivša trogirska HDZ-ova gradska vlast planirala izgraditi nogometni stadion, dok bi inozemni brodar investirao u sve pomorske i kopnene objekte.

Kako doznajemo, u slučaju realizacije ambiciozno zamišljenog plana bilo bi zaposleno između 700 i 1000 radnika, i to samo u prvoj fazi, a naknadno još najmanje toliko ljudi.

Trogirski gradonačelnik Damir Rilje (SDP) izjavio je kako su strani ulagači ozbiljno zagrizli za projekt u Divuljama, te su spremni za brzu realizaciju, ali i za ciljane razgovore sa svim državnim i lokalnim dužnosnicima od predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor do splitsko-dalmatinskog župana Ante Sanadera.
Problem birokracije

Predstavnici „Carnivala“ svjesni su, tvrdi Rilje, i birokratskih problema s kojima se suočavaju strani ulagači u Hrvatskoj.

- „Carnivalu“ je što hitnije potrebna i luka za opskrbu na jadranskoj obali. Zainteresirani su za ulaganje u Divulje i mi ćemo sve učiniti kako bi do toga došlo. Ideja o javnoj luci na području današnje vojarne seže unatrag najmanje dvadesetak godina. Šansu treba iskoristiti i privući tako velikog ulagača koji je, među ostalim, spreman izgraditi pristanišni gat od 700 metara dužine i s gazom od jedanaest metara, što je osnovni uvjet za prijam i po tri kruzera dnevno – kazao je trogirski poteštat.

Prema njegovim riječima, „Carnival“ bi izgradio i logističko skladište u Planom, površine 13 tisuća metara četvornih, gdje bi se obavljala distribucija robe i namirnica za kruzere. Naime, ta kompanija mjesečno izdvaja oko 1,2 milijuna dolara samo za opskrbu hranom svojih brodova.
Hotel s pet zvjezdica

Ako se zna da se u pojedinim matičnim lukama prekrcava barem polovica putnika s „plovećih hotela“, u slučaju svakodnevnog uplovljavanja triju brodova kroz Divulje bi moglo proći najmanje 4500 putnika dnevno, odnosno oko 1,5 milijuna godišnje. Pri tome bi pune ruke posla imali i djelatnici obližnje Zračne luke Split-Kaštela, jer bi većina putnika stizala čarterskim letovima.

Potencijalnu izgradnju home porta prati i ideja o otvaranju novog hotelskog kompleksa s pet zvjezdica u neposrednoj blizini nove luke, gdje bi se smjestili putnici koji često stižu po nekoliko dana uoči ukrcaja na kruzere i odlaze par dana kasnije nakon iskrcaja.

Cijeli projekt za sada izgleda u najmanju ruku futuristički, jer je samo sedam luka u cijelom Sredozemlju dosegnulo status home porta, među kojima su i (vele)gradovi poput Barcelone, Istanbula, Genove, Venecije ili Civitavecchije kod Rima.

Osim toga, poznavajući standardnu domaću birokratsku praksu, veliko je pitanje u kojem bi se roku uspjelo ostvariti tako opsežno ulaganje.

Projekt od državnog značenja

Državni tajnik za infrastrukturu Tomislav Mihotić izjavio je kako bi izgradnja lučkog kompleksa u Divuljama mogla postati projekt od državnog značenja, što bi omogućilo ubrzano ishođenje potrebnih dozvola. Međutim, naglasio je Mihotić, za realizaciju investicije potrebno je obaviti nužne predradnje poput izrade studije utjecaja na okoliš, te ispitivanja uvjeta koji se tiču mora i sigurnosti plovidbe.
MORH bi dao vojarnu

Župan Ante Sanader ustvrdio je kako za Ministarstvo obrane vojarna u Divuljama „nije perspektivni objekt“, što bi olakšalo realizaciju projekta. Prema njegovim riječima, dio sadašnjeg kompleksa u Divuljama već koriste različite državne službe koje nisu pod „kapom“ MORH-a.
Lukobran već postoji

Lučka uprava Split već je krajem 90-ih u neposrednoj blizini istočnog ulaza u aktualni kompleks u Divuljama izgradila lukobran koji je trebao biti samo „prva faza Pomorsko-putničkog terminala“.

Objekt nikad nije priveden temeljnoj svrsi i služi za povremeni privez koćarica, a ostao je upamćen tek po isplovljavanju hidroglisera koji je 2001. godine u splitsku luku prevezao wimbledonskog pobjednika Gorana Ivaniševića.




GORDAN ZUBČIĆ
08.06.2011. | 21:25

Preuzeto sa Slobodna Dalmacija Online

[Magnum]

kaštelanski poteštat, kapetan, vlasnik marine, o ambicioznim planovima ‘carnivala’
GLAS STRUKE Berket: Teško će Divulje postati kruzerska luka

Golemi financijski i širi društveni učinak koji bi mogao donijeti projekt izgradnje matične luke (home port) za kruzere s hotelskim kompleksom na području sadašnje vojarne u Divuljama, s planiranim prometom od najmanje 1,5 milijuna putnika godišnje i oko 1000 zaposlenih već u prvoj fazi, ipak je još uvijek samo jedna od vizija razvoja najnapučenijeg dijela istočne jadranske obale.

Josip Berket: I more bi trebalo produbiti do najmanje 11 metara

Premda su potencijalni investitori iz brodarske kompanije “Carnival Cruise Line” svjesni svih birokratskih prepreka koje ih čekaju u Hrvatskoj, potrebno je realno sagledati ostale gospodarske i tehničke preduvjete koje bi trebao ispuniti takav projekt.

Ponajprije, riječ je o žestokoj konkurenciji gradova poput Barcelone, Istanbula, Civitavecchie, Venecije ili Pireja koji već godinama predvode svjetske liste matičnih luka za “ploveće hotele”.

Toga je svjestan i kapetan Josip Berket, kaštelanski gradonačelnik, ali i dugogodišnji vlasnik pomorske agencije.

– Smatram da se takvo ulaganje ne može dogoditi preko noći. Hrvatske luke u načelu su nespremne za prijem kruzera, a još i više za status home porta. Tako će biti još godinama. Kompanija poput “Royal Caribbeana” ove je godine izostavila Split iz svoje ponude i odlučila se za uplovljavanje u dubrovački Gruž, jer splitska luka ne može primiti njihove velike brodove koji nemaju manja plovila za prebacivanje putnika na obalu. Hoću, dakle, reći da će se Divulje ili neke druge lokacije na našoj obali teško izboriti za status home porta, jer je trenutačno samo sedam takvih luka na cijelome Mediteranu – izjavio je kap. Berket.
Potrebni brojni zahvati

Unatoč neospornom gospodarskom utjecaju velikih kompanija poput “Carnivala” i nesumnjive mogućnosti lobiranja za ostvarivanje sličnih projekata, trenutačno postoji niz tehničkih ograničenja koja bi trebalo otkloniti do realizacije kruzerske luke u Divuljama.

Prvenstveno bi trebalo riješiti odnose s Ministarstvom obrane i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje koji koriste veći dio prostora unutar vojarne za helikoptersku bazu i vatrogasno operativno središte, a potom bi trebalo izmijeniti i Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije u kojem su Divulje ucrtane kao zona posebne namjene i vojna luka.

Što se tiče samog obalnog i morskog prostora, trebalo bi se izgraditi pristanište za brodove na kružnim putovanjima od najmanje 700 metara dužine. Morsko dno koje je u ciljanoj zoni duboko do najviše sedam metara moralo bi se produbiti do najmanje 11 metara kako bi se osiguralo sigurno pristajanje kruzera, da ne govorimo o brojnim drugim zahvatima poput izmještanja i modernizacije instalacija, izgradnje pristupnih prometnica, boljeg povezivanja s obližnjom zračnom lukom...

GORDAN ZUBČIĆ
09.06.2011. | 20:46


Pristanište ‘Jugovinil’

Predstavnici “Royal Caribbeana” lani su pokazali interes za izgradnju pristaništa za kruzere na području nekadašnje tvornice “Jugovinil”. Kada tome dodamo i desetak godina najavljivanu izgradnju vezova za “ploveće hotele” s južne strane lukobrana splitske Gradske luke, koja bi, prema riječima dogradonačelnika Jure Šundova, mogla početi za godinu dana, na području od samo 20-ak kilometara nastala bi “gužva” od projekata vezanih uz kruzere s realnom mogućnošću realizacije samo - jednog.


Prepreke za projekt Divulje

•• Konkurencija sedam velikih luka na Mediteranu
•• Planovi MORH-a i prostorna dokumentacija
•• Nužnost izmještanja postojećih građevina (zračna luka, državna cesta)

Preuzeto sa Slobodna Dalmacija Online