[Magnum]

24.05.2011. | 17:28

AKO VLADA NE ‘BLAGOSLOVI’ BROD ZA ‘JADROPLOV’, PROIZVODNJA U ŠKVERU STAJE ZA ŠEZDESET DANA
Premijerko Kosor, odobrite potporu ili je ‘Brodosplit’ mrtav za 2 mjeseca!

 
Ako Vlada “Brodosplitu” ne odobri potporu za izgradnju bulk carriera, broda za sipke terete za splitski “Jadroplov”, u sljedeća dva mjeseca potpuno će stati proizvodnja na splitskim navozima, a 1100 proizvodnih radnika ostat će bez posla!

U škverskom bazenu trenutačno se radi na dva broda. Tanker za naftne derivate švedske “Stene” je pred predajom vlasniku i u završnoj je fazi ispitivanja. Veliki putnički ro-pax za francuskog brodara je pri završetku opremanja i sprema se za dokovanje. Na ro-paxu radi oko 600 radnika, a preostalih 500-tinjak proizvodnih radnika je već na tzv. čekanju kod kuće.


Premijerka Kosor treba presjeći škverski grop /DUJE KLARIĆ/Cropix

Kritično stanje
Uz problem gašenja proizvodnje, sasvim su realni izgledi da samoborski DIV na koncu odustane od kupnje brodogradilišta.

- Ne mogu reći hoćemo li ili nećemo odustati od kupnje “Brodosplita” ako se do 30. lipnja, do kada trebamo potpisati kupoprodajni ugovor o preuzimanju škvera, ne ugovore novi poslovi. No, situacija u poduzeću je kritična i zato novi poslovi škveru hitno trebaju. Ako proizvodnja u “Brodosplitu” stane, bit će je teško ponovo pokrenuti - kazao nam je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave samoborskog DIV-a.

Usprkos obećanjima, danim za vrijeme posjeta premijerke Jadranke Kosor, Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije odobrilo potporu “Brodosplitu” za izgradnju broda za “Jadroplov”. Puna tri mjeseca traje neizvjesnost oko izdavanja potpora, a brodski limovi i profili odavno su kompletirani u splitskom brodogradilištu.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je kako više nije moguće davati državna jamstva za izgradnju brodova.

No, prema programu restrukturiranja i pravilima Europske komisije, moguće je dati tzv. vertikalne potpore kojima se pomaže poduzeću u teškoćama i temeljem čega bi mogla početi izgradnja broda za “Jadroplov”. U Ministarstvu gospodarstva će tek do 30. lipnja definirati koliki bi bio iznos tih potpora. Prema izvorima iz resornog ministarstva, prije kraja lipnja, odnosno izračuna iznosa potpore, teško se može očekivati početak izgradnje broda za “Jadroplov”.

Kako doznajemo, prema Programu restrukturiranja “Brodosplita”, koji nije javno dostupan dokument, Vlada se obvezala da će u sljedeće dvije do tri godine, nakon što novi vlasnik preuzme brodogradilište, na državni proračun preuzeti i moguće gubitke vlasnika do 800 milijuna kuna. Drugim riječima, program je rezervirao 800 milijuna kuna na teret državnog proračuna, uključujući i gubitke koji se već sada zbog manjka poslova generiraju u splitskom brodogradilištu.

Premda će hrvatski porezni obveznici podmiriti dubioze splitskog škvera, program restrukturiranja je tajan. Podsjetimo, kako smo već pisali, ustupanjem golemog zemljišta hrvatskoj Vladi škver je značajno smanjio svoje dubioze sa 5,9 na 3,9 milijardi kuna.

U ponedjeljak je održana sjednica Nadzornog odbora “Brodosplita” na kojoj je trebalo biti riječi o početku izgradnje broda za “Jadroplov”. Ali ni 30 minuta prije početka sjednice, predsjednik NO-a Vedran Duvnjak naglo je otkazao dolazak. Ni na zadnjoj sjednici NO-a prošlog tjedna Duvnjak se nije pojavio. Jučerašnji sastanak eskivirao je i istaknuti član NO-a, državni tajnik Jozo Sarać.

- To je totalno neozbiljno ponašanje Duvnjaka i Vlade. Očekujem od Vlade da u roku od 24 sata smijeni Duvnjaka s mjesta predsjednika NO-a i imenuje novog čovjeka koji će znati pomoći brodogradilištu.
Ovo je vrlo zabrinjavajuće ponašanje, jer ne znamo kamo Vlada želi odvesti škver.

Zatražit ćemo sastanak sa svim sindikatima u škveru kako bismo ramotrili sindikalne poteze - ogorčen je bio Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske.
Čudno ponašanje
- Jako mi je čudno da se dolazak na NO otkazuje pola sata prije početka sjednice. Odnos Vlade prema škveru je toplo-hladno. Prvo nam premijerka Jadranka Kosor obeća podršku i nove brodove, a onda nas naknadno ministar Popijač danima zavlači s izdavanjem potpora za brodove. Nismo mi u škveru štrace da nas se tako tretira. Zna li Popijač gdje se nalazi splitski škver, u Hrvatskoj ili u Italiji? - pita se Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata “Brodosplita”.

 
DENIS KRNIĆ

‘Nije naš posao da dajemo dodatna jamstva’



Iako nam Đuro Popijač, ministar gospodarstva, i Ruđer Friganović, državni tajnik u Ministarstvu, u ponedjeljak nisu odgovarali na pozive, sve govori u prilog tome da nećemo pogriješiti ako kažemo da Ministarstvo nikada neće ni dostaviti Upravi i NO-u “Brodosplita” “potvrdu” za gradnju brodova za “Jadroplov”.

Ugovorena je gradnja jednog broda, a još jedan je u opciji. Podsjetimo, Uprava ne želi početi gradnju brodova koji će donijeti pet do deset milijuna dolara gubitka bez potvrde Vlade da se radi o, ni manje ni više, nego legalnom poslu, te da će nastali gubici biti pokriveni zadnjim, takozvanim vertikalnim potporama u procesu restrukturiranja.

Na sastanku s predstavnicima sindikata u petak Popijač je, doduše, kazao kako će brodogradilišta dobiti takvu potporu, ali je naglasio kako se neće znati kolika će biti ta potpora sve dok se krajem lipnja ne napravi konačna bilanca restrukturiranja škvera.

Uglavnom, Popijač je Upravi “Brodosplita” poslao poruku da mogu početi s gradnjom brodova za “Jadroplov”, da će Vlada pomoći da se ugovore i brodovi za druge domaće tvrtke, dok je vlasnike DIV-a umirio posrednim izjavama kako se ne trebaju brinuti za gubitke koji će nastati na gradnji tih brodova, budući da će njih na sebe preuzeti država. Jer, sve što se dogovori prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora s DIV-om ide na dušu i račun Vlade, odnosno poreznih obveznika.

No, to ne zadovoljava Upravu “Brodosplita” koja traži neki oblik jamstva da neće završiti u pržunu zbog toga što su svjesno počeli sa gradnjom broda koja će donijeti višemilijunske gubitke. Međutim, iz Ministarstva poručuju da je posao Uprave da dogovara gradnju brodova, što je u slučaju “Jadroplova” odobrio i NO, te ističu kako nije njihov posao da daju dodatna jamstva.

S druge strane, ako Ministarstvo nije zadovoljno radom Uprave, tada može pokrenuti mehanizam za njihovu smjenu, a na to se ne odlučuje, nego nastoji taktikom iscrpljivanja “prisiliti” Upravu da jednostavno krene u realizaciju ugovora s Jadroplovom. Ali to je malo nezgodno ako vam je stalno pred očima lice Ivana Mravka, bivšeg predsjednika Uprave HEP-a, i drugih čelnih ljudi javnih poduzeća koji su optuženi upravo zbog toga što su potpisivali ugovore za koje su znali da će nanijeti gubitak tvrtkama koje su vodili.

Dapače, Mravak je optužen i za posao (TLM-Aluminij) za koji je znao da će financijski oštetiti tvrtku, ali na koji ga je doslovno prisilila Vlada Ive Sanadera u kojoj je bila i sadašnja premijerka. Vrijeme je, čini se, da se, kao što je u ponedjeljak rekla predsjednica Vlade, “dogovorimo oko toga tko može i tko smije biti procesuiran”.

F. Laušić


Duvnjak: Mi smo već potvrdili taj posao

Na sjednicu nisam došao zbog toga što sam imao drugih obveza, ali će se sjednica održati u petak. No, moram kazati kako na dnevnom redu sjednice NO-a nije bila i točka o ugovaranju brodova za “Jadroplov”, i to iz jednostavnog razloga što je Nadzorni odbor prije dva i pol mjeseca odobrio Upravi gradnju brodova za “Jadroplov”, prokomentirao je kratko Vedran Duvnjak, predsjednik Nadzornog odbora “Brodosplita”, razloge zbog kojih u ponedjeljak nije došao na sjednicu NO-a te tvrtke.

F.L.
Ogorčeni radnici: Ništa nas više ne može spasiti!

Na kapiji splitskog škvera u 15 sati počeli su izlaziti radnici na kraju smjene, a koje smo pokušali anketirati o situaciji u posrnuloj im tvrtki. Svi radnici su nam redom odbijali dati izjavu. Rijetki su uz osmijeh kazali kako ne žele ništa reći zato što su umorni na kraju radnog dana. Većina je s ogorčenjem komentirala kako im ništa ne može pomoći i kako je prekasno za sve.

Iz njihovih primjedbi, dok su nas zaobilazili odbijajući išta kazati za novine, bilo je očito kako kao krivce za situaciju etiketiraju redom sve institucije, ali i medije. Primjetno je bilo i kako se radi o vidljivo manjem broju radnika koji odlaze s posla kući nego u neka prošla vremena.
K.M.B.

Preuzeto sa Slobodna Dalmacija Online