[Magnum]

 Kosorični tim preuzima obveze škverova, ali ne želi opteretiti ovogodišnji proračun
Plaćanje 4,9 milijarda kuna kredita brodogradilišta Vlada prebacuje nasljednicima

U trenutku kada preuzme obavezu, država će se dogovoriti izravno s bankama o novim uvjetima, a neslužbeni izbori iz Vlade ističu da je cilj ne opteretiti ovogodišnji plan pa će taj teret vjerojatno pasti na novu vlast.

ZAGREB  Onog trenutka kad Sabor potvrdi VladinYou are not allowed to view links. Register or Login država će i službeno potvrditi da na proračun pada potencijalni teret od 11,3 milijarde kuna. U situaciji kada se Vlada bori da planirani minus u proračunu za ovu godinu od gotovo 15 milijardi kuna dodatno ne naraste, nije nevažno kojim tempom na naplatu dospijevaju ti krediti. Ono što može biti olakšica je da od 11,3 milijarde kuna jamstva, dvije milijarde otpadaju na avansna jamstva, pa u Vladi, iako su ih unijeli u spomenuti zakon, procjenjuju da neće morati platiti taj dio obveza jer će brodogradilišta isporučiti sve brodove za koje su ta avansna jamstva izdana. No, država sigurno preuzima preostalih 9,3 milijarda kuna jamstva, a po svemu sudeći Vladin je plan te obveze ostaviti na brigu nasljednicima.   
Koliki će točno iznos država preuzeti na sebe te u kojem će trenutku pojedini kredit postati dio javnog duga, pa tako i obveza državnog proračuna ovisit će, pojašnjavaju iz Ministarstva financija, "o programu restrukturiranja, statusu avansnih jamstava, te o kretanju tečaja i samog dovršetka privatizacije".

– Prema sadašnjem stanju kratkoročne obveze su s osnove avansnih garancija u iznosu od dvije milijarde kuna, a zaduženja po kreditima u iznosu od 4,9 milijarda kuna, otkrili su nam iz Ministarstva financija. Ostatak od 4,4 milijarde kuna, a riječ je isključivo o kreditima, a ne garancijama, dospijeva u razdoblju od 2012. do 2016. godine.
To znači da država na ime obveza za ovu godinu preuzima 6,9 milijardi kuna, pa ako avansne garancije i ne dođu na naplatu, Vlada bi morala smisliti kako riješiti dug od 4,9 milijardi kuna, ali čini se da će tu obvezu ostaviti novom timu koji će voditi državu. Kad bi se ti krediti platili u trenutku kad dospijevaju značilo bi to da će deficit u ovoj godini biti gotovo 20 milijardi kuna, te da država ovogodišnje zaduženje sa 26,6 milijardi kuna mora povećati na 31,5 milijardi kuna kako bi pokrila taj minus. No, odgovor koji nam je poslalo Ministarstvo financija otkriva kakvo je rješenje Vlada pronašla.

– Napominjemo da će u trenutku  preuzimanja obveze država stupiti u ugovorni odnos izravno s bankama pod novim  uvjetima, što znači da će se mijenjati struktura i ročnost kreditnih obveza, poručuju iz Ministarstva financija. Kojim će tempom krediti dospijevati na naplatu vidjet će se tek nakon dogovora s bankama, no naši izvori iz Vlade neslužbeno ističu da je cilj ne opteretiti proračun u ovoj godini jer je plan ne povećavati deficit. U više navrata poručila je to i premijerka Jadranka Kosor. 

Tako će cijena restrukturiranja odnosno privatizacije brodogradnje koju država još mora platiti pasti na novu vlast.

– HDZ stalno prolongira obveze za Vladu u sljedećem mandatu, napravili su to s otplatom obveznice iz 2001. godine, već sada izdaju rješenja po kojima će se subvencije za kapitalna ulaganja u poljoprivredi platiti u 2012. godini, a ne u ovoj. Ponašaju se tako već četiri godine, kaže SDP-ovac Gordan Maras.


Autor: Jagoda Marić            
 Objavljeno: 20. svibnja 2011. u 7:25

Preuzeto s NoviList Online