[Magnum]

NCP tvrdi da im je miniran posao s Norvežanima
Šibensko brodogradilište HBOR-u prijeti tužbom zbog lažnih informacija o stranom partneru


Norveškim ribogojilištima već smo isporučili deset katamarana, zato su i naručili novih šest i žele proširiti posao, poručuju iz Šibenika. HBOR je, pak, u odbijenici naglasio kako je šibensko brodogradilište u financijskim problemima, iako direktor NCP Grupe tvrdi kako to, jednostavno, nije istina. Na upit našeg lista o slučaju HBOR nije odgovorio

Ako banka, makara ona bila državana, razvojna i posao joj je kreditiranje izvoza, ne pristane kreditirati neki izvozni projekt jer je procijenila da je rizičan, onima koji su se nadali poslu ostaje da se pomire s tom odlukom i pokušaju naći novi izvor financiranja. No, što učiniti ako ta razvojna banka, a u ovom slučaju je riječ o Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) stranom naručitelju sugerira da pronađe nekog drugog tko će bilje odraditi posao i da zaborave partnere s kojima posluju već gotovo tri godine?

Dogodilo se to šibenskom brodogradilišti NCP Grupi i oni su se odlučili požaliti predsjedniku uprave HBOR-a i najavili su mogućnost tužbe zbog »zlouporabe položaja i ovlasti te nanošenja poslovne štete«, a o svemu su izvijestili i predsjednika države, premijera, ministre iz gospodarskog resora pa i samog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

 Sve je započelo u prosincu kada je norveška tvrtka CroNoMar sa sjedištem u Šibeniku zatražila kredit od HBOR-a kako bi se njime financirala proizvodnja plovila u šibenskom brodogradilištu NCP. CroNoMar je u tom poslu samo posredink, a brodovi se grade za norveško ribogojilište Moen Marin i NCP je već isporučio deset katamarana, s time da ima ugovorenu gradnju još šest brodova.

 Kreditom kojeg su tražili trebalo se krenuti u proizvodnju sofisticiranijih plovila. Inače, CroNoMar je posrednička tvrtka koju je u Šibeniku osnovala SIVA-Tech AS, agencija norveške vlade s time da je u međuvremenu vlasnik 35 posto udjela postala tvrtka Leiv Eiriksson Nyskaping, također iz Norveške.

 U HBOR-u su CroNoMar odlučili odbiti uz obrazloženje da je prihod te tvrtke šest puta manji od traženog kredita u iznosu od deset milijuna kuna. Norvežanima su u svome dopisu objasnili da su razmatrali mogućnost da kredit onda daju NCP-u koji bi ga u konačnici i koristio a taj bi novac služio za financijsko premošćavanje. Međutim, nisu ni to učinili uz objašnjenje da je NCP grupa u neprekidnoj blokadi od 2011. godine, da joj prijeti stečaj i da možda neće moći odraditi ugovoreni posao. Na kraju su CroNo Maru svajetovali da odabere brodogradiliše kojeuz »tehničko-tehnološku snagu ima i financijsku za kvalitetno izvršenje poslova«. Taj je »savjet« ono što je najviše naljutilo Šibenčane i odlučili su Kovačevu najaviti tužbu, a o svemu obajvjestiti najviše dužnosnike u državi.

 – Ne bi to bio prvi put da nam je HBOR odbio kredit, niti smo mi prva tvrtka u proizvodnji koja izvozi, a nije dobila kredit od HBOR-a, ali nikada nismo čuli da HBOR inozemnim partnerima savjetuje da pronađu drugog izvođača radova, u ovom slučaju graditelja brodova iako je taj strani partner zadovoljan dosadašnjom suradnjom i želi je proširiti. Mogu se pitati što stoji iza te sugestije i koje je to brodogradilište u Hrvatskoj koje ima bolju tehničku, tehnološku i financijsku snagu, po mišljenju stručnjaka iz HBOR-a, koje bi bolje obavilo posao, kazao nam je Roku Vuletić, predsjednik uprave NCP-a.

 I u svom dopisu HBOR-u, ali i u razgovoru s nama Vuletić ističe da nisu istinite ni ostale tvrdnje o poslovanju NPC Grupe, jer ona nije u blokadi nego ima pozitivno poslovanje i ostvaruje dobit, te isplaćuje plaće i doprinose.

 – NCP grupa uredno podmiruje svoje obveze dobavljačima i nije u poslovnim poteškoćama niti joj prijeti stečaj, stoji u dopisu i Vuletić to ističe u telefonskom razgovoru te dodaje da su nakon tri godine krize u prošloj godini povećali prihode za deset posto.

 Vuletić proiznaje, a to je njegova tvrtka otkrila i u svome dopisu, da je u poteškoćama njihova tvrtka NCP-Remontno brodogradilište, ali i je podnijela zahtjev za predstečajnu nagodbu nakon kojeg očekuju rješenje problema i odblokiravanje poslovnog računa.

 Na pitanje može li NCP izgubiti posao s Norvežanima s obzirom na to da HBOR tvrdi da su pred stečajem i da neće odraditi posao, Vuletić kaže da se nada da se to neće dogoditi jer oni svojim partnerima ništa ne skrivaju i oni zanju sve o njihovu poslovanju.

 – Ali zamislite kakav je to osjećaj da je vašeg partnera iz Norveške vaša razvojna banka savjetovala da nađe druge suradnike jer vi ne možete odraditi posao. Pa, kakva je to bankarska etika, to je ispod svih standarda bankarske struke, to je klevetnički dopis i ima elemente kaznenog dijela, kaže Vuletić.

 Zašto su u HBOR-u savjetovali CroNoMaru da nađe nove partnere i na osnovu čega su zaključili da je NCP pred stečajem i kako je moguće da oni spominju blokadu od godinu i pol, a da u svom dopisu svim relevantnim adresama u zemlji NCP tvrdi drukčije, iako ministri takvu stvar lako provjere, iz HBOR-a nam nisu odgovorili.
 
 
Muke i po Gani

Otkrivaju u NCP-u i svoje muke s HBOR-om u pokušaju da dobiju posao izgradnje ribarskih brodova za Ganu, koje je naručila tamošnja Vlada. Posao je vrijedan 56 milijuna eura, a oni koji su htjeli konkurirati za njega trebali su neobvezujuće pismo namjere svoje razvojne banke. NCP je to pismo namjere od HBOR-a čekao pet tjedana, a tvrde da su ga njihovi konkurenti od svojih razvojnih banka čekali 48 sati.
 – Nadamo se da našim poslovnim partnerima iz Gane na isti način HBOR nije sugerirao da nađu drugog partnera u Hravtskoj koji je tehnološki-tehnički i financijski moćniji od NCP-a, ističu u dopisu Kovačevu iz te šibenske tvrtke.

 
Autor: Jagoda Marić   
Objavljeno: 28. siječnja 2013. u 9:38

Novi list Online

[Magnum]

Priznali grešku prema NCP-u, ali se ne ispričavaju
Skandalozno objašnjenje: HBOR im uništio posao s Norvežanima jer je "omaškom" napisao da su blokadi

Odbijanje HBOR-a da kreditira posao izgradnje brodova za norveške naručitelje »začinjeno« je savjetom norveškom partneru, a to je zasmetalo šibenskom poduzeću, da nađe novo brodogradilište za gradnju brodova i tvrdnjom da je NCP Grupa u blokadi od 2011. godini i da joj prijeti stečaj

ZAGREB  – Slučaj šibenskog brodogradilišta NCP koje je Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj najavilo tužbu, o čemu je pisao naš list, jer su ih, kako misle, dopisom norveškom partneru CoNoMaru oklevetali tvrdnjom da su u blokadi i da im prijeti stečaj izazvao je i reakcije ministra članova nadzornog odbora HBOR-a.

Kako neslužbeno doznajemo o slučaju su se raspitivali i iz norveškog veleposlanstva jer je njihova vlada financirala cijeli projekt, a tvrtka CroNo Mar je u većinskom vlasništvu norveške vlade.

Uz to priča se raspliće i dodatnim dopisima među akterima, koje svi oni šalju i na adrese najviših dužnosnika u zemlji, predsjednika države, Sabora, Vlade, nekoliko ministra pa čak i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Odbijanje HBOR-a da kreditira posao izgradnje brodova za norveške naručitelje »začinjeno« je savjetom norveškom partneru, a to je zasmetalo šibenskom poduzeću, da nađe novo brodogradilište za gradnju brodova i tvrdnjom da je NCP Grupa u blokadi od 2011. godini i da joj prijeti stečaj.Član nadzornog odbora HBOR-a ministra poduzetništva i obrta Gordan Maras poručio je jučer da »posao banke nije da sugerira koga i na koji način odabrti za posao«.

Za njega je suradnja šibenskog brodogradilišta, CroNoMar-a i norveške Vlade, koja je i vlasnik te tvrtke, izuzetno kvalitetna i žali što nije prepoznata u HBOR-u s obzirom da se radi o izvoznom proizvodu i da je NCP preko CroNoMara izvezao desetak katamarana i još šest su ugovorili.Maras podsjeća da je norveška vlada investirala u Hrvatsku 23 milijuna kuna da bi pokrenula inkubator koji vodi CroNoMar u Šibeniku i najvjerojatnije će već u travnju s predstavnicima norveške vlade biti potpisan sporazum oko daljnjeg razvoja poduzetništva i suradnje.

– Nije mi drago kada se na taj način pristupa s tako ozbiljnom partneru. Pokažite mi danas u Hrvatskoj brodogradilište koje je izvezlo desetak brodova u zadnje dvije godine, doduše to nisu veliki brodovi, ali svaki od njih vrijedi sigurno preko milijun eura i tu treba dati svaku moguću podršku da se projekt ostvari, poručio je Maras.

Dodao je i da ne bi došlo do problema da je on prije bio uključen u komunikaciju te će pokušati stvari postaviti na ispravan način u interesu Hrvatske i hrvatskih poduzetnika.Kratko je slučaj komentirao i predsjendik nadzornog odbora HBOR-a i ministar financija Slavko Linić.U izjavi za HRT je kazao da je posao Vlade da pokuša na neki način posrnula gospodarstva pomoći i s kreditima HBOR-a.

– Ocjenjujemo da je to prihvatljivo ponašanje i da je to spašavanje i radnih mjesta i aktivnosti u tom brodogradilištu. Ne vidim u tom nikakvih problema, poručio je iz Dubrovnika Linić.No, gotovo nestvarno zvuči kako su u HBOR-u došli do dijela zaključaka koji su naljutili NPC-u grupu iz zbog kojih im prijete tužbom zbog klevetničkih tvrdnji.HBOR je omaškom u svom dopisu norveškoj tvrtki CroNOMar napisao da je njihov partner šibensko brodogradilište NCP grupa u 2011. i 2012. godini u neprestanoj blokadi.

– Činjenica je da je u našem dopisu omaškom napisano da je društvo NCP grupa u blokadi, stoji u pismu HBOR-a. Ono je osim u Šibenik otišlo i na adrese najviših državnih dužnosnika, iste one kojima se obratila i NCP grupa žaleći se kako ih HBOR upravo tvrdnjom o blokadi kleveće.

U najnovijem dopisu HBOR pojašnjava i kako je došlo do te omaške, te ističe kako je u neprekinutoj blokadi jedna od tvrtki iz sastava NCP Gruše Remontno brodogradilište, što su otpočetka tvrdili i u šibenskoj tvrtci otkrivajući da su već zatražili predstečajnu nagodbu.

Za svoju omašku, koja u poslovnom svijetu nije mala stvar, iz HBOR-a se NCP-u nisu ispričali nijednom riječju. Pozivaju se i na to kako im je upravo norveški partner CroNoMar dao informaciju o blokadi Rementnog brodogradilišta. Posebno se ne osvrću ni na to što su Norvežanima savjetovali da pronađu drugo brodogradilište nego tek ističu kako su u ranijem dopisu istaknuli »važnost zadovoljavanja tehničko-tehnološke ali i financijske snage kako bi brodogradlište odradilo ugovorene poslove«, te dodaju da ne sumnjaju u tehničke mogućnosti NCP-a, ali da je potrebno zadovoljiti i financijske uvjete.

U prepisku su se ovih dana uključili i partneri iz CroNoMara pa se u pismu HBOR-u, kojeg i oni šalju na znanje najvišim dužnosnicima, uglavnom bave pojašnjavanjima nekih stvari i »ispravkama netočnih navoda« iz HBOR-ovih dopisa. Kažu da su u cilju da se nastavi izvoz brodova iz Hrvatske u Norvešku ponudili da oni (CroNoMar) budu nositelji kredita, a da HBOR predloži garanicije koje bi mu bile prihvatljive.

– U svrhu ispravke netočnog navoda naglašavamo da predstavnici tvrtke CroNoMar nisu izjavili da NPC remontno brodogradilište nije kreditno sposobno, stoji u dopisu CroNoMara. Norvežani koji su u priču ušli dijelom i zbog obveza koje kroz različite vidove pomoći imaju na osnovu posebnih ugovora s EU ipak spuštaju loptu.– Vjerujemo da je je došlo do nerazumijevanja u vezi s tematikom predmetnog sastanaka iniciranog u najboljoj namjeri s naše strane s ciljem iznalaženja najboljih rješenja za osiguranje daljnje proizvodnje pojedinih hrvatskih proizvođača te povećanja izvoza i unapređenja hrvatsko-norveške suradnje , zaključuje u svome dopisu CroNoMar.


Maras: O upravi HBOR-a odlučuje Vlada

Ministar Maras je ponovio kako on nikada u javnost nije izašao sa stavom da treba ili ne treba napraviti promjenu u Upravi HBOR-a, ali je govorio da ima određenu rezervu prema radu Uprave te banke te da neke stvari u budućnosti u radu HBOR-a treba mijenjati. S obzirom da se ovaj tjedan održava sjednica nadzornog odbora HBOR-a, čiji je Maras član, novinari su ga pitali s kakvim stavom ide na tu sjednicu a on je odgovorio da »ni jedan ministar niti postavlja niti smjenjuje bilo koju upravu javnog poduzeća«. – O tome odlučuje Vlada za sva javna poduzeća pa tako i za HBOR. Ono što sam ja rekao je da imam određenu rezervu prema radu Uprave HBOR-a, kazao je Maras, dodajući da su promjene u načinu rada HBOR-a tema za nadzorni odbor.


Autor: Jagoda Marić   
Objavljeno: 28. siječnja 2013. u 20:36

Novi list Online