[Magnum]

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Uljanik ponudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica 3. maja d.d., koje čine 83,3 posto temeljnog kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja.

Uljanik u ponudi navodi i kako će omogućiti malim dioničarima stjecanje do sveukupno 25 posto vlasništva nad dionicama BI 3. maj d.d.
Uljanikova ponuda ne odnosi se na četiri društva kćeri 3. maja za koje Ministarstvo gospodarstva predlaže da se prebace u vlasništvo Agencije za upravljanje državnom imovinom .

Vlada je primila na znanje ponudu Uljanika te zadužila Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, AUDIO i Hrvatsku brodogradnju - Jadranbrod da obave uvid u ponudu i izvijeste Vladu o poduzetim aktivnostima.

>> Pulski Uljanik preuzima 3. maj, objavio obvezujuću ponudu

Premijer Zoran Milanović rekao je da je Vlada u 3. maju zatekla potpunu pustoš, stotinu upitnika i nijedan odgovor, ali da je uspjela pronaći model privatizacije, dok je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala kako će Hrvatska predloženim modelima privatizacije državnih brodogradilišta ispuniti najvažniji od preostalih zahtjeva Europske komisije koje treba ispuniti prije ulaska u članstvo EU-a.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o tržištu plina kojim se u području javne opskrbe i zaštite krajnjih kupaca uvodi kategorija 'zajamčena opskrba plinom' kojoj se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamči opskrba dovoljnom količinom plina u slučajevima kada njihov dobavljač iz bilo kojeg razloga prestane s radom.

Pravo na posebnu zaštitu prema prijedlogu Vlade ostvarili bi ugroženi kupci iz kategorije kućanstvo. Taj status imali bi krajnji kupci kojima bi tijela nadležna za socijalnu skrb utvrdila ugroženi socijalni status ili ugroženost života i zdravlja u slučaju ograničenja opskrbe prirodnim plinom.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o prodaji dionica društva Modna konfekcija Slavonija iz Osijeka u drugom krugu, prikupljanja obvezujućih ponuda od dva ponuditelja koja su poslala pisma namjere, pri čemu je početna cijena za 78,95 posto državnog portfelja određena u iznosu od jedne kune, a utvrđeni su i ostali uvjeti - zadržavanje 232 radnika najmanje godinu dana te izrada planova podmirenja dugovanja i restrukturiranja.

Vlada je također odlučila sklopiti sporazum o suradnji s udrugama poslodavaca i sindikata više razine. Sporazum je potreban zato što u zakonom predviđenom roku nije okončan postupak utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Tako više nema pravne osnove za njihovo sudjelovanje u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća, a to tijelo prestaje s radom do utvrđivanja reprezentativnosti.

Kako zbog toga ne bi bila ugrožena postignuta razina socijalnog dijaloga te kako bi se sindikatima i poslodavcima omogućilo iznošenje stavova o zakonima i propisima, sklapa se sporazum Vlade, sindikata i poslodavaca koji će biti na snazi do dana stupanja na snagu novog sporazuma o osnivanju GSV-a.

Vlada je danas donijela i odluku o karti regionalnih potpora. Sukladno podacima Statističkog ureda Europske unije i Državnog zavoda za statistiku o BDP-u po stanovniku mjerenom u paritetu kupovne moći, regionalne potpore mogu se dodjeljivati za prostorne jedinice Jadranska i Kontinentalna Hrvatska jer je u obje BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći manji od 75 posto prosjeka zemalja članica EU-a, to jest 46,7 posto za Jadransku i 49,6 posto za Kontinentalnu Hrvatsku.

Premijer Milanović kazao je kako je jasno da 'urnebesna galama' o tome da će podjela Hrvatske u dvije statističke regije upropastiti Slavoniju nema veze sa stvarnošću. To je dobar model koji dugoročno odgovara Hrvatskoj, osim u slučaju rasta BDP-a od 10 posto godišnje, što bi opet bilo dobro, smatra premijer.

Hina

[Magnum]

 Uljanik za »3. maj« jamči sa 75 milijuna
15.02.2013

Vlada je primila na znanje obvezujuću ponudu Uljanika za kupnju »3. maja«, a na njezinim je ministarstvima i službama da je analiziraju. Tako su Banski dvori službeno nazvali sadašnju fazu u privatizaciji »3. maja«, iako se zapravo radi o prihvaćanju jedine ponude za riječki škver. Na ministarstvima je zapravo da s Uljanikom dogovore detalje kupoprodajnog ugovora, iako će i takvu formalnu odluku Vlada tek donijeti u sljedećim tjednima.
   
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da Uljanik za dionice nudi jednu kunu, a za ispunjenje plana restrukturiranja korporativna jamstva u iznosu od 75 milijuna kuna. Uz to su u pulskom škveru spremni radnicima »3. maja« omogućiti stjecanje do 25 posto vlasništva riječkog brodogradilišta.
   
– Imamo ozbiljnu obvezujuću ponudu koja će, nadam se, rezultirati prodajom »3. maja«, ocijenio je Vrdoljak.
   
Premijer Zoran Milanović kazao je da se takvo nešto moralo dogoditi prije osam godina da je bilo minimalne odgovornosti, što bi značilo i bolje rezultate za državni proračun.
   
Potpuna pustoš

– Ovo je dobra vijest za radnike »3. maja«, njihove obitelji, Rijeku. Prije godinu dana zatekli smo u »3. maju« potpunu pustoš i stotinu pitanja. Ovo ne znači da je sve gotovo, očekuje ih teška borba, poručio je premijer Milanović.
   
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom predviđa zatvaranje brodogradilišta ukoliko ne uspije program restrukturiranja.
   
– To je projekt koji je trebao biti završen 2006. godine, no nije. Svrha restrukturiranja je da se novac ne uzima iz poreza, iz džepa građana. Ispunjavamo najvažniju točku od preostalih deset, kazala je Pusić.
   
Sindikati u »3. maju« jučer su mogli samo načelno pozdraviti što je obvezujuća ponuda Uljanika za kupnju njihovog brodogradilišta ušla u Vladinu proceduru jer i dalje čekaju na konkretne informacije što to točno sadrži izmijenjeni plan restrukturiranja koji je poslat u Bruxelles na usuglašavanje.
   
Nadzor trećemajaca

Predsjednik Sindikata metalaca u »3. maju« Juraj Šoljić pozdravio je namjeru da se malim dioničarima, odnosno trećemajcima, omogući da pod istim uvjetima pod kojima su to imali prilike učiniti i uljanikovci otkupe paket do 25 posto dionica i tako budu dio buduće vlasničke strukture riječkog škvera.

S njime je suglasan i predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Vedran Sabljak, koji u tome vidi mogućnost kolikog-tolikog nadzora trećemajaca nad budućim procesima u škveru. Ono što »metalca« Šoljića zabrinjava jesu korporativna jamstva u iznosu od 75 milijuna kuna koje je Uljanik ponudio kao garanciju ispunjenja plana restrukturiranja.
   
– Podsjećam Vladu da prethodna dva ponuđača za »3. maj« nisu bili prihvatljivi upravo zbog korporativnih jamstava koje su nudili. Za realizaciju programa restrukturiranja kupac bi trebao jamčiti prvoklasnim bankovnim jamstvima. Ako to nije moguće, onda bi iza ovih Uljanikovih jamstava trebala stati Vlada, smatra Šoljić.
   
On podsjeća da radnici »3. maja« već imaju 14,3 posto dionica koje su ranije otkupili, a u ovom sindikatu pretpostavljaju i da nije isključeno da se i kod riječkog brodogradilišta dogodi kasnija dokapitalizacija jer, ocjenjuje Šoljić, Uljanik sam neće moći podnijeti taj teret restrukturiranja.
   
Uljanikove obveze

Nakon gotovo 4,5 milijarde kuna otpisanih dugova i obveza koje je preuzela država pod javni dug, »3. maj« više nema kreditnih opterećenja. Istovremeno, prema privremenom izvješću o poslovanju u prošloj godini, u bilanci Uljanika na ime kratkoročnih i dugoročnih obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama stoje iznosi koji zajedno premašuju milijardu kuna. Kratkoročne obveze, dakle ono što dospijeva na naplatu unutar godinu dana, iznose 514 milijuna kuna, dok se dugoročne obveze prema bankama penju na 522 milijuna kuna.

Uljanikove obveze prema dobavljačima s posljednjim su danom prošle godine iznosile su 272 milijuna kuna. Dug prema dobavljačima Grupe »3. maj«, istovremeno, iznosio je 103 milijuna kuna, a u Upravi BI-ja pritom ističu da gotovo polovicu tog iznosa čine obveze koje prema svojim dobavljačima imaju »Motori i dizalice« i TIBO.
   
Prema dostupnim informacijama, novi vlasnik bi tijekom petogodišnjeg razdoblja restrukturiranja na ime vlastitog doprinosa u troškovima restrukturiranja trebao osigurati oko 800 milijuna kuna. No, u taj vlastiti doprinos štošta se toga podrazumijeva, pa tako i primjerice jamstva za kredite za gradnju brodova.

Novi list Online