I za one koji nisu znali da ovo postoji:
Hrvatska brodogradnja d.o.o, Zagreb (
CSC-CROATIAN SHIPBUIDING COMPANY) osnovana je odlukom Vlade RH 1994., kao korporativno tijelo koje koordinira nastup hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu.
Godine 1997. udružile su se tvrtke
Hrvatska brodogradnja d.o.o. i
Jadranbrod (Udruženje hrvatske brodograđevne industrije-koordinacijsko tijelo koje je povezivalo brodogradilišta i hrvatske proizvođače brodske opreme u zajedničkom nastupu skoro 50 godina) te nastaje nova tvrtka
Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. (
HB – J)
Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod ima sjedište u Zagrebu i uz druge poslove djeluje i kao nacionalna udruga velikih hrvatskih brodogradilišta.
Članovi
HB - J su šest velikih hrvatskih brodogradilišta:
Predmet i obim HB - J aktivnosti su s jedne strane prilagođeni potrebama brodogradilišta, a s druge strane prioriteti su određeni obvezama koje proizlaze iz Odluka Vlade Republike Hrvatske, a vezano uz praćenje ugovorenih poslova.
Druge važne aktivnosti su:
Priprema tjednih, mjesečnih i kvartalnih službenih izvješćaPraćenje procesa restrukturiranja i privatizacije, Koordinacija aktivnosti na području marketinga i prodaje,Koordinacija pristupa zahtjevnom tržištu novogradnji, Primjena zajedničkih kriterija tijekom razdoblja ponude i ugovaranja,Zajednički nastup prema hrvatskim vlastima.
Pomorstvo i brodogradnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. Oduvijek je dio Hrvatske uz Jadransko more bio poznat po brodogradnji i pomorstvu. Većina naših velikih brodogradilišta je osnovana sredinom devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća kao dio pomorskog arsenala tadašnje austrijske kraljevine. Postignut je izvanredan uspjeh u izgradnji ratnih brodova u rasponu od malih patrolnih brodova do podmornica. Tijekom godina brodogradilišta su se okrenula izgradnji trgovačkih brodova.
U proizvodnom programu, brodogradilišta članica HB - J, su projektiranje i izgradnja svih tipova trgovačkih brodova do 165.000 DWT, plutajućih dokova, dizalica, specijalnih i ratnih brodova uključujući podmornice i općenito svih plovnih objekata prema zahtjevima Kupaca.
Osim u području novogradnje Brodotrogir i Kraljevica imaju značajnu aktivnost i u području remonta.
Hrvatska brodograđevna industrija djeluje na međunarodnom tržištu i izvozna orijentacija je njena osnovna značajka.
Od početka izgradnje brodova hrvatska brodogradilišta djeluju na otvorenom svjetskom tržištu. To im je pomoglo da prežive razdoblja “teških vremena” za brodogradnju i postignu europsku razinu kvalitete i konkurentnosti. Ta postignuća bila su moguća zbog postojanja kvalitetne radne snage i dizajnerskih timova. Spremni su ispuniti svaki zahtjev Brodovlasnika i proizvesti visoko kvalitetne brodove “ručne izrade” inovativnog dizajna i jedinstvenih karakteristika.
Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod je članica
CESA (Community of European Shipbuilding Associations) od 16. svibnja, 2002.
Nacionalna ekonomija i politika razvoja – opće stanjeHrvatska ekonomija i brodograđevna industrija prolaze kroz teško razdoblje. Glavni cilj ekonomske politike je jačanje nacionalnog gospodarstva kroz jačanje poduzetništva, smanjenje poreza, povećanje zaposlenosti, jačanje sustava socijalne sigurnosti, smanjenje javne potrošnje i veći naglasak na primjeni znanosti i novih tehnologija u gospodarstvu.
Odabrani ekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva 2010 BDP, bn USD | 60.8 |
BDP, po stanovniku, USD | 13,750 |
Stanovništvo, m (procjena) | 4.42 |
Industrijska proizvodnja, stopa rasta (%) | -1.4 |
Stopa inflacije (%) | 1.1 |
Stopa nezaposlenost (%) | 17.6 |
Izvoz, m USD | 11,806.9 |
Uvoz, m USD | 20,053.9 |
Neto plaća, EUR | 733 |
Prosječni srednji tečaj HRK:USD | 5.500015 |
Prosječni srednji tečaj HRK:EUR | 7.286230 |
Međunarodne pričuve RH (m EUR, kraj razdoblja ) | 10,660.0 |
Broj zaposlenih | 1,418,779 |
Izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Financijska agencija (FINA)Jedna od najvažnijih aktivnosti VRH zadnjih godina je bila ispunjavanje uvjeta za zaključenje pregovora za pristup EU. Pregovori su bili usmjereni prvenstveno prilagodbi hrvatskog gospodarstva i industrije standardima, pravilima i propisima koji vladaju u EU.
Trenutačno stanje pregovora: zatvorena su sva poglavlja, očekuje se potpisivanje pristupnog Ugovora do kraja 2011. s ciljanim datumom ulaska u EU 1.7.2013.
Tradicionalno se izvoze brodovi, naftni derivati, kemikalije i kemijski proizvodi, hrana i pića.
Uvod u nacionalnu brodogradnjuU Republici Hrvatskoj brodogradnja je vrlo važan industrijski sektor i to po udjelu u zaposlenosti (2,5%) u BDP-u (1,4%) te izvozu (12 do 15%).
Zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, specijalno malih i srednjih poduzeća je podugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije je zaposlen veliki dio stanovništva pojedinih regija (Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska županija).
Hrvatska brodogradilišta (članice HB-J) su još uvijek u većinskom državnom vlasništvu, no uskoro bi se trebala restrukturirati kroz proces privatizacije. Njihove slabosti, kao što su tehnološko zaostajanje, manja produktivnost, nedovoljna struktura kvalificiranih radnika, nizak financijski potencijal, treba riješiti tijekom procesa restrukturiranja.
Tekući proces privatizacije, s općim zadatkom restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU.
Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj mjeri bi trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva.
Proizvodni program čine razni tipovi brodova različitih veličina, remont, preinake te izgradnja offshore konstrukcija.