A razlozi su :
Zbog kašnjenja plaća pomorcima i isplate dobavljačima rezervnih dijelova u Rotterdamu je blokiran jedini kompanijin brod, Atlantik Frigo, koji će biti prodan na dražbi ako Uprava do 25. listopada ne pronađe 500.000 dolara. Taj iznos kompanija namjerava posuditi na tržištu, no financijaši nisu spremni odobriti sredstva dok se ne razriješi ulazak države u vlasništvo korčulanskog brodara.
Mediteranska je plovidba prije više od godinu dana uputila zahtjev za dodjelu državne pomoći putem tzv. modela C, prema kojem bi država ušla u vlasničku strukturu korčulanske kompanije u zamjenu za svoje potraživanje od 10 milijuna kuna.
Tek su 16. svibnja konzultanti, koje je angažiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pregledali i odobrili plan restrukturiranja, što je Mediteranskoj plovidbi dalo pravo na korištenje modela C.
Havarije motora
Prošli je mjesec i Državna agencija za sanaciju banaka (DAB), najveći vjerovnik, u zamjenu za potraživanje od 37 milijuna kuna pristala ući u vlasničku strukturu kompanije.
Zbog gospodarske krize i posljedičnog pada potražnje za teretom već neko vrijeme brodarskim kompanijama padaju vozarine, tj. cijena koju zaračunavaju za prevezenu robu. Vozarine u segmentu smrznutih tereta (frigo) sada su na najnižoj razini u posljednjih deset godina te se kreću između 25 i 30 centi po prostornoj stopi. Za usporedbu, 2008. iznosile su 80 centi.
Osim nepovoljnih uvjeta na tržištu, Mediteranska plovidba, koja prevozi banane i grožđe, u veljači i ožujku imala je dvije velike havarije na pomoćnim motorima broda, što je uzrokovalo trošak od gotovo 1,3 milijuna dolara.
Zbog pada prihoda kompanija je kasnila s isplatom plaća pomorcima, a također je kasnila s plaćanjem proizvođačima rezervnih brodskih dijelova. Kako bi se naplatili, blokirali su brod Atlantik Frigo u nizozemskoj luci Flushing pokraj Rotterdama. Brod sagrađen 1989. godine već je stavljen na bubanj, a početna cijena mogla bi se kretati oko 10 milijuna dolara, no moguće je da na kraju bude prodan za samo 3 milijuna dolara.
Gubitak broda značio bi i stečaj kompanije, a time i gašenje 45 radnih mjesta na Korčuli te gubitak posla za još 108 pomoraca.
Bez odgovora
S obzirom na vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja na tom otoku, ovo bi bio ozbiljan udarac za tamošnje stanovništvo.
"Možemo naći novac za pokrivanje dugova i pokretanje broda. No bez konačne reakcije Vlade, odnosno provođenja zamjene njezina potraživanja za udjel u kompaniji, prijeti nam gašenje", rekao je Goran Šarić, predsjednik Uprave Mediteranske plovidbe. "Vrijeme nam sve brže curi", naglasio je. On već mjesecima piše Ministarstvu, no još uvijek nema jasnog odgovora.
"Uz uvažavanje svih objektivnih i subjektivnih okolnosti koje su dovele do toga da ni nakon 10 mjeseci nemamo jasan odgovor, još jednom Vas molimo da učinite sve kako bi se ova agonija završila, na ovaj ili onaj način", navedeno je 12. srpnja u pismu Mediteranske plovidbe Željku Tufekčiću, državnom tajniku za financije u Ministarstvu mora i voditelju radne skupine za model C.
Idući dan Tufekčić, među ostalim, u svom odgovoru piše: "Čvrsto odbijamo implicitnu odgovornost Ministarstva za mogući stečaj društva." Napominje kako se Mediteranska za suglasnost mora obratiti DAB-u. No direktor DAB-a Vinko Radić to kategorički odbija. "Mi smo apsolutno sve odradili. Donijeli smo rješenje o ulasku u vlasništvo Mediteranske", rekao je u telefonskom razgovoru Radić.
Prihvatili manje plaće
Na upit Business.hr-a Tufekčić nije odgovorio. Ministarstvo mora nakon davanja rješenja, koje bi moralo biti izdano jer su njegovi konzultanti dali zeleno svjetlo, slučaj bi trebalo proslijediti Ministarstvu financija.
Iz Ministarstva također nisu odgovorili na upit. Mediteranska plovidba ranije je pismo poslala i ministru mora Božidaru Kalmeti, ministrici financija Martini Dalić i premijerki Jadranki Kosor.
Eventualni stečaj Mediteranske bio bi tužna priča budući da su nakon provedenih otpuštanja preostali radnici prihvatili 30-postotno smanjenje plaća, a prvi put u povijesti kompanije svi su dioničari i članovi Uprave postigli konsenzus i prihvatili plan restrukturiranja. Naime, nakon što bi država ušla u vlasništvo, Uprava preko Šveđanina Bjorna Lindstroma, vlasnika 17,99 posto dionica, namjerava 2013. izaći na burzu u Oslu, gdje se trguje brodarskim kompanijama. Lindstrom navodno već ima ulagače.
'Ubili' ih nepovoljni krediti
S obzirom na specijaliziran prijevoz tereta, najveća vrijednost Mediteranske su bogato iskustvo, znanje i tradicija. Eventualnim gašenjem teško bi bilo izgraditi novu kompaniju. Problemi Mediteranske počinju 90-ih godina kada se zbog rata nije moglo pronaći kreditore za financiranje flote. Tada se pojavio Nemar Diab, francuski financijski mešetar podrijetlom iz Libanona, koji je dobro poznavao prilike u bivšoj Jugoslaviji. On je tada ponudio kredite hrvatskim brodarima pod izrazito nepovoljnim uvjetima.
Zbog kašnjenja u plaćanju Mediteranskoj plovidbi je oduzeo pet brodova od 2000. do 2003., a ubrzo su nestale i tvrtke Croatia Line i Šibenska plovidba. Dug Mediteranske DAB-u datira iz 1997. i odnosi se na kredit koji je kompanija podigla kod nekadašnje Dubovačke banke. Nakon propasti te banke DAB je preuzeo potraživanje. Dug od inicijalno tri milijuna dolara popeo se na 6,6 milijuna dolara.