Author Topic: Jugoslavenski Lloyd u Kneževu dvoru (Read 12968 times)

pp1972 · « **on:** December 30, 2011, 09:51:37 PM »

Jugoslavenski Lloyd u Kneževu dvoru

Kružna putovanja parobrodima "Kraljica Marija" i "Princeza Olga" na negativima na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja te njihove reprodukcije svjedoče o Sredozemlju tridesetih godina prošlog stoljeća.

Autor: Hina|
Photo: public domain |
Petak, 30.12.2011 20:43

U Kneževu dvoru u Dubrovniku večeras je otvorena posljednja ovogodišnja izložba Dubrovačkih muzeja pod nazivom "Lloydovi slikopisi".

Autor izložbe je Đivo Bašić, a likovni postav potpisuje Ivona Michl.

Kružna putovanja parobrodima "Kraljica Marija" i "Princeza Olga" na negativima na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja te njihove reprodukcije svjedoče o Sredozemlju tridesetih godina prošlog stoljeća.

Veći dio zbirke negativa na staklu, iz Pomorskog muzeja koji ima 1502 komada, odnosi se na kružna putovanja putničkim parobrodima jugoslavenskog Lloyda "Kraljice Marije" i "Princeze Olge". Na njima su prikazani brodski interijeri, luke i gradovi kružnih putovanja u sredozemnim državama - Grčkoj, Palestini, Egiptu, Maroku, Tunisu, Španjolskoj i Italiji.

Negative na staklu muzeju je ustupilo Hotelsko poduzeće „Dubrovnik“ 1964.

Jugoslavenski Lloyd bio je najjače parobrodarsko društvo u Kraljevini SHS sa sjedištem u Splitu, nastalo 1929. spajanjem pomorskih društava Atlantske plovidbe „Ivo Račić“ i „Jugoslavensko-amerikanske plovidbe“. Imalo je 26 parobroda od kojih su "Kraljica Marija" i "Princeza Olga" bili namijenjeni kružnim putovanjima.

Izložba je otvorena do 10. veljače 2012.

link

You are not allowed to view links. Register or Login

pa ako je neko blizu bilo bi dobro ici poslikati.....

pp1972 · « **Reply #1 on:** December 31, 2011, 01:22:52 PM »

Povodom izložbe „Lloydovi slikopisi“

Izložba Lloydovi slikopisi Pomorskog muzeja u Dubrovniku otvorit će se večeras 30. 12. 2011. u Kneževu dvoru u 19 h.

(Kružna putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskog Lloyda 1930-ih godina - Mediteran kakav je bio 1930-ih godina)

Najstarije sredozemno parobrodarsko društvo Austrijski Lloyd (kasnije Lloyd Triestino) imalo je svoju tradicionalnu brzu teretnu liniju za Daleki Istok već nakon otvaranja Sueskog kanala (početkom 1870.). Lloydovo ime bilo je na Levantu poznatije čak i od mnogih (po predstavnicima) poznatih velesila, a nekoliko mjeseci unaprijed rasprodane karte za udaljenija putovanja (s)tvorili su sliku uglednog društva. U svjetskoj tonaži brodovlja Austro-ugarska monarhija bila je osma na svijetu, a kvalitetom jedna od najistaknutijih, zahvaljujući najvećim dijelom hrvatskom čimbeniku.
Uzduž istočnojadranske obale i preko Jadranskog mora prijevoz putnika u XIX. stoljeću preuzimali su sve više brodovi linijske plovidbe, a plovili su i dubrovačkom okolicom od 1879. tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda i subota).
Vladajućim krugovima trebalo je dosta vremena za uvidjeti potrebitost subvencioniranja velike obalne i duge linijske plovidbe, pa tek 1930. počinje sustavno subvencioniranje. Plovni parkovi parobrodarskih društava povećavani su donekle i utjecajem turizma na pomorstvo. U programu unitarističke jugoslavenske organizacije „Jadranska straža“, koja je organizirala putovanja i posjete uzobalju, bila su uključena opsežna gospodarska pitanja i obrana kulture od prodora stranih interesa.
Jugoslavenski Lloyd (Split) nastao je 1. siječnja 1929. godine spajanjem pomorskih društava Atlantska plovidba „Ivo Račić“ i „Jugoslavensko-amerikanska plovidba“. To najjače parobrodarsko društvo u Kraljevini SHS Jugoslavenski Lloyd (Split) imao je 24 parobroda (44,15% ukupne tonaže brodova Kraljevine Jugoslavije). Uprava društva bila je u Zagrebu, te je uoči II. svjetskog rata to dioničko društvo kupilo hotel „Excelsior“ u Dubrovniku, a imalo je i dva putnička parobroda za kružna putovanja („Kraljica Marija“ i „Princesa Olga“ - umjesto ispravnog „princeza“, u Pomorskim godišnjacima i Lloyd's Register of Shipping stoji doslovno „princesa“, kako je to vidljivo i na fotografijama). Na putničkim brodovima nazočio je i brodski fotograf, te su i inače fotografije tih putničkih parobroda i putovanja izradili razni fotografi, a zabilježene su u različitim tiskovinama i publikacijama.
Pomorski muzej u Dubrovniku je 1964. zatražio od Hotelskog poduzeća „Dubrovnik“ da mu ustupi nekoliko predmeta koji imaju logotip nekadašnjeg pomorskog društva Jugoslavenski Lloyd jer je ondašnja muzejska zbirka opreme i pribora s parobroda bila relativno siromašna, pa je tako hotel „Excelsior“ iste godine poklonio i staklene negative fotografija (15 x 10 cm) tog društva. Negativi na staklu su razvidno oštriji od negativa na papiru i proizašle inačice pozitiva su detaljnije, te brojnošću i oblikom uobičajeno spadaju u zbirku negativa na staklu. Negativi u konkretnom slučaju prikazuju slikopisne zapise s putovanja putničkih brodova „Kraljica Marija“ i „Princesa Olga“.
Parobrod „Kraljica Marija“ (ex-„Araguaya“) duljine 156.8 m, širine 18.3 m i visine 7.1 m, 10.382 BRT, 6.080 NRT, 1.514 nominalnih i 8.500 indiciranih KS, izgrađen je 1906. godine u brodogradilištu Workman, Clark & Co. Ld. u Belfastu, imao je 400 udobnih kabina, predviđen za 320 putnika, a njih 500 prijavilo se za putovanje 1933. godine. U Splitu, Dubrovniku i Kotoru svečano je (nakon kupnje broda) obilježen dolazak u ožujku 1931. Brod je dobio ime po kraljici Mariji, supruzi kralja Kraljevine Jugoslavije Aleksandra Karađorđevića. Prvoklasna udobnost uz vrlo niske cijene bila je očita namjera Jugoslavenskog Lloyda, tako da su cijene putovanja mogli priuštiti slojevi društva kao što su činovnici, obrtnici i uobičajeni turisti. Prvotno su zamišljena putovanja svakog 2.-og i 16.-og u mjesecu (od 2. ožujka do 16. listopada) iz Splita u Grčku i natrag. Predviđeno trajanje putovanja 1933. bilo je 18,5 dana. Tijekom 1933. godine p/b „Kraljica Marija“ obavila je 10 kružnih putovanja po Sredozemlju, ukupno 30.000 milja za 206 dana. Proljetna kružna putovanja p/b „Kraljica Marija“ bila su u razdoblju od 30. travnja do 17. svibnja 1938., te od 19. svibnja do 7. lipnja 1938. Putovanja su uglavnom bila iz Splita u Grčku, Palestinu, Egipat i natrag. Prijave za putovanje primao je Izvršni odbor Jadranske straže u Splitu i svi odbori tog udruženja u ondašnjoj Jugoslaviji. Tim brodom su također obavljana kružna turistička putovanja po Sredozemlju (Sušak-obala Dalmacije-Grčka) što predstavlja začetak redovitih turističkih (kružnih) putovanja po Sredozemlju. Parobrod „Kraljica Marija“ je prodan 22. svibnja 1940. Francuzima, te je tijekom rata uništen u luci Casablanca.
Parobrod „Princesa Olga“ (ex-S/s „Ebro“, vlasništva Pacific Steam Nav. Co. u Liverpoolu, nekad je plovio na relaciji Valparaiso-New York) duljine 137.3 m, širine 17.6 m, visine 10.5 m, 8480 BRT, 5172 NRT, 1066 nominalnih i 5800 indiciranih KS, izgrađen je 1915. na brodogradilištu Workman, Clark & Co. Ld. u Belfastu, a mogao je primiti 360 putnika (I. razred - 300 kabina; II. razred - 60 kabina). Preuzimanje p/b „Princese Olge“ bilo je 6. svibnja 1935. u Southamptonu, gdje je generalni direktor Jugoslavenskog Lloyda g. Božo Banac priredio i prigodnu svečanost, a u Splitu je obavljeno svečano krštenje 23. svibnja 1935. Brod je dobio ime po Olgi, tadašnjoj kneginji Kraljevine Jugoslavije. Jugoslavenski Lloyd je s Ministarstvom pošta Kraljevine Jugoslavije sklopio ugovor o prijenosu pošte parobrodom „Princesa Olga“ u Grčku, Egipat i Palestinu jer je dotad pošta u te zemlje išla preko njemačkih luka. Jedno od većih hodočašća hrvatske povijesti u Svetu Zemlju organizirao je dr. Josip Andrić 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. i (pod stručnim vodstvom dr. Josipa Rožmana) obuhvaćalo je putovanje brodom „Princesa Olga“ iz Splita preko Pireja (Atene) do Haife, a hodočasnici su predvođeni zagrebačkim nadbiskupom dr. Alojzijem Stepincem. Parobrod „Princesa Olga“ prodan je 21. ožujka 1940. Portugalcima (novo ime „Serpa Pinto“) za održavanje redovite putničke linije između Portugala, afričkih i južnoameričkih luka. Za portugalsku Companhia Colonial de Navegacao brod je plovio od 1940. do 1955. godine.
Organiziranje putovanja u skupinama donekle je uklanjalo praznine nastale poradi sve manjih ekonomskih mogućnosti pojedinaca. Skupna putovanja su jeftinija, te time učestalija turistička stvarnost i „suvremena pojava od prvorazredne važnosti“ još 1930-ih godina. Tako se deviznim ograničenjima nastojalo doskočiti organiziranjem uzajamnih kolektivnih izleta između pojedinih država.
Domaći i strani tisak donosio je izvješća i fotografije s kružnih putovanja tijekom kojih su bila organizirana mala predavanja o mjestima koje su pohodili putnici broda, te su uspomene ostale zabilježene i u raznim publikacijama, pa i knjigama (Grga Novak, Vladimir Nazor i dr.).
Izložba „Lloydovi slikopisi“ Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja od 30. 12. 2011. otvorena je u Kneževu dvoru u Dubrovniku barem mjesec dana.

Đivo Bašić

pp1972 · « **Reply #2 on:** January 03, 2012, 01:24:18 PM »

Lloydovi slikopisi
Dubrovački muzeji - Pomorski muzej

mjesto održavanja: Knežev dvor, Pred Dvorom 3, Dubrovnik
datum početka/završetka: 30.12.2011. / 10.02.2012.
otvorenje: 19 sati
organizator: Dubrovački muzeji - Pomorski muzej

U Kneževu dvoru u Dubrovniku 30. prosinca 2011. otvorena je izložba Dubrovačkih muzeja pod nazivom Lloydovi slikopisi (Kružna putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskog Lloyda 1930-ih godina - Mediteran kakav je bio 1930-ih godina). Autor izložbe je Đivo Bašić, a likovni postav potpisuje Ivona Michl.

Kružna putovanja parobrodima Kraljica Marija i Princeza Olga na negativima na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, te njihove reprodukcije svjedoče o Sredozemlju tridesetih godina prošlog stoljeća.

Veći dio zbirke negativa na staklu iz Pomorskog muzeja, koja ima 1502 komada, odnosi se na kružna putovanja putničkim parobrodima Jugoslavenskog Lloyda Kraljica Marija i Princeza Olga. Na njima su prikazani brodski interijeri, luke i gradovi kružnih putovanja u sredozemnim državama: Grčkoj, Palestini, Egiptu, Maroku, Tunisu, Španjolskoj i Italiji. Kružna putovanja karakterizirala je prvoklasna udobnost i vrlo niske cijene, jer se radilo o organiziranim putovanjima, a bila su dostupna i srednjim slojevima društva, kao što su činovnici i obrtnici.

Negative na staklu muzeju je ustupilo Hotelsko poduzeće 'Dubrovnik' 1964. godine.

Jugoslavenski Lloyd bio je najjače parobrodarsko društvo u Kraljevini SHS, sa sjedištem u Splitu, a nastalo je 1929. spajanjem pomorskih društava Atlantske plovidbe 'Ivo Račić' i 'Jugoslavensko-amerikanske plovidbe'. Imalo je 26 parobroda, od kojih su Kraljica Marija i Princeza Olga bili namijenjeni kružnim putovanjima.

Zanimljivo je da je upravo Princeza Olga prevezla jedno od većih hodočašća u Svetu Zemlju u hrvatskoj povijesti, i to od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937., kada je hodočasnike predvodio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac.

Domaći i strani tisak donosio je izvješća i fotografije s kružnih putovanja, tijekom kojih su bila organizirana predavanja o mjestima koje su pohodili. No, uspomene su ostale zabilježene i u raznim publikacijama, pa i knjigama, primjerice Grge Novaka, Vladimira Nazora i dr.

pp1972 · « **Reply #3 on:** January 27, 2012, 10:16:47 PM »

vjesnik.hr

Tribina

Povijest na »Lloydovim slikopisima«

Izložba »Lloydovi slikopisi« Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja otvorena je u Kneževu dvoru već gotovo mjesec dana te zaslužuje da se o njoj kaže nekoliko činjenica
Đivo Bašić, Dubrovnik
Objavljeno: 27. 1. 2012. u 8:06 Zadnja izmjena: 27. 1. 2012. u 8:06

Izložba »Lloydovi slikopisi« Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja otvorena je u Kneževu dvoru već gotovo mjesec dana te zaslužuje da se o njoj kaže nekoliko činjenica.

Najstarije sredozemno parobrodarsko društvo Austrijski Lloyd (kasnije Lloyd Triestino) imalo je svoju tradicionalnu brzu teretnu liniju za Daleki istok već nakon otvaranja Sueskoga kanala (početkom 1870.). Lloydovo ime bilo je na Levantu poznatije čak i od mnogih (po predstavnicima) poznatih velesila, a nekoliko mjeseci unaprijed rasprodane karte za udaljenija putovanja (s)tvorili su sliku uglednog društva. U svjetskoj tonaži brodovlja Austro-Ugarska Monarhija bila je osma na svijetu, a kvalitetom jedna od najistaknutijih, zahvaljujući najvećim dijelom hrvatskom čimbeniku.

Uzduž istočnojadranske obale i preko Jadranskog mora prijevoz putnika u 19. stoljeću preuzimali su sve više brodovi linijske plovidbe, a plovili su i dubrovačkom okolicom od 1879. tri puta na tjedan (ponedjeljak, srijeda i subota).

Vladajućim krugovima trebalo je dosta vremena da bi uvidjeli nužnost subvencioniranja velike obalne i duge linijske plovidbe pa tek 1930. počinje sustavno subvencioniranje. Plovni parkovi parobrodarskih društava povećavani su donekle i utjecajem turizma na pomorstvo. U programu unitarističke jugoslavenske organizacije Jadranska straža, koja je organizirala putovanja i posjete priobalju, bila su uključena opsežna gospodarska pitanja i obrana kulture od prodora stranih interesa.

Jugoslavenski Lloyd (Split) nastao je 1. siječnja 1929. godine spajanjem pomorskih društava Atlantska plovidba »Ivo Račić« i Jugoslavensko-amerikanska plovidba. To najjače parobrodarsko društvo u Kraljevini SHS, Jugoslavenski Lloyd (Split), imalo je 24 parobroda (44,15 posto ukupne tonaže brodova Kraljevine Jugoslavije). Uprava društva bila je u Zagrebu te je uoči Drugog svjetskog rata to dioničko društvo kupilo hotel Excelsior u Dubrovniku, a imalo je i dva putnička parobroda za kružna putovanja (»Kraljica Marija« i »Princesa Olga«).

Na putničkim brodovima nazočio je i brodski fotograf te su i inače fotografije tih putničkih parobroda i putovanja izradili razni fotografi, a zabilježene su u različitim tiskovinama i publikacijama.

Pomorski muzej u Dubrovniku 1964. zatražio je od Hotelskog poduzeća Dubrovnik da mu ustupi nekoliko predmeta koji imaju logotip nekadašnjeg pomorskog društva Jugoslavenski Lloyd jer je ondašnja muzejska zbirka opreme i pribora s parobroda bila relativno siromašna pa je tako hotel Excelsior iste godine darovao i staklene negative fotografija (15 puta 10 centimetara) tog društva. Negativi na staklu razvidno su oštriji od negativa na papiru i proizašle inačice pozitiva su detaljnije te brojnošću i oblikom uobičajeno spadaju u zbirku negativa na staklu.

Domaći i strani tisak donosio je izvješća i fotografije s kružnih putovanja tijekom kojih su bila organizirana mala predavanja o mjestima koja su pohodili putnici broda te su uspomene ostale zabilježene i u raznim publikacijama, pa i u knjigama (Grga Novak, Vladimir Nazor i drugi).

pp1972 · « **Reply #4 on:** February 26, 2012, 08:40:02 PM »

Dio slika slikanih na Izložbi Lloydovi slikopisi Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja u Kneževu dvoru.

Hvala Vanja za slike

pp1972 · « **Reply #5 on:** February 26, 2012, 08:41:14 PM »