Post by: Magnum on October 21, 2010, 12:41:32 PM
OPATIJA – Od 700 milijuna tona tereta koliko godišnje prođe kroz Sueski kanal svega deset posto završi u sjevernojadranskim lukama, iako one nude za pet dana kraći put roba s Dalekog istoka u odnosu na luke na sjeveru Europe.
Europska komisija predviđa da će do 2020. godine promet u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i drugim zemljama regije rasti za 50 posto i za to se moramo pripremiti ulaganjem u infrastrukturu u Rijeci i ostalim lukama, željeznici, cestama i zračnim lukama, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture, Božidar Kalmeta otvarajući u Opatiji Međunarodnu multidisciplinarnu konferenciju o moru, transportu i logistici, koju je organizirala Lučka uprava i Pomorski fakultet Rijeka. Dekan fakulteta, Sergio Kos kazao je kako najisplativiji pomorski transport prošle godine broji 53 milijarde tona tereta, što je otprilike 80 posto svjetske trgovine.
U to se uklapa i Europska unija, koja 90 posto vanjske trgovine usmjerava morem.
Kako je naglasio ravnatelj Lučke uprave, Bojan Hlača osnovni cilj konferencije je odgovoriti na izazov budućnosti kroz postupno udruživanje i suradnju luka sjevernog Jadrana, sagledati aktualni trenutak riječkog prometnog pravca, te značaj riječke luke za Hrvatsku, koji se ogleda i kroz očekivano povećanje udjela luke u hrvatskom BDP-u 2020. godine kada bi udio iznosio čak 12,7 posto, što je desetak puta više nego danas.
Nazočne su pozdravili Vidoje Vujić u ime Primorsko-goranske županije, rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, te riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel, koji je izrazio negodovanje, jer nitko od predstavnika gradske vlasti nije uključen u rad konferencije.
– Bilo bi normalno da aktivno sudjelujemo, a ne samo kod uvodnog govora, jer radimo na uvođenju novog prometnog koridora od Szczecina u Poljskoj do Rijeke, odnosno SETA koridora od Rijeke do Baltika. Prvi smo 2004. godine sa Općinom Matulji pokrenuli projekt zone Miklavlje kao budućeg logističkog centra, ali su za to veći interes pokazali u Sloveniji, Austriji ili SAD-u nego u Hrvatskoj. Miklavlje predugo čeka, hrvatski logističari probudite se, kazao je Obersnel.
Antonis Michail, predstavnik Europskog udruženja morskih luka predstavio je osnovne smjernice politike EU-a u odnosu na luke, te najavio kako će ove i iduće godine biti usvojen niz dokumenata, koji će odrediti smjernice za razdoblje do 2020. godine i to prvenstveno na načelima smanjenja troškova transporta, manje emisije ugljičnog dioksida, većeg korištenja morskih puteva, te integracije svih vrsta transporta.
Projekte Svjetske banke i njihov utjecaj na sustav transporta i logistike u Hrvatskoj predstavili su Jean-Francois Marteau i Stjepan Gabrić. Marteau je istaknuo pogodan geostrateški položaj kao osnovnu prednost Hrvatske, ali i kazao kako Hrvatska zaostaje za vodećim europskim zemljama u transportnoj logistici i kapacitetima uzduž glavnih prometnih pravaca.
Održan je i susret predstavnika sjevernojadranskih luka, Trsta, Ravenne, Kopra, Venecije i Rijeke na temu regionalnog umrežavanja pomorske industrije i to u sklopu nedavno utemeljenog Udruženja NAPAN.
Darko PAJIĆ, Marinko GLAVAN
Preuzeto s Novi List online
capable