Post by: Magnum on September 12, 2010, 07:10:48 PM
ZAGREB, 10. rujna 2010.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je osnovalo radnu skupinu, na čelu s državnim tajnikom za more kap. Mariom Babićem, koja je dobila zadatak izraditi prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u dijelu koji se odnosi na porezni sustav brodara.
Naime, brodari u međunarodnoj plovidbi sada su u cijelosti oslobođeni plaćanja poreza na dobit, dok bi se po novome uveo tkz. tonnage tax sustav u kojem se visina poreza određuje prema veličini flote. Ovakav model sukladan je i smjernicama Europske unije te se primjenjuje u više europskih pomorskih država.
Jedan od uvjeta koji će se predložiti je obveza brodara da na brod krcaju određeni broj vježbenika palube i stroja, što je sukladno Vladinoj politici stipendiranja učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta.
Također, važan uvjet bio bi da brodari ispunjavaju najveće sigurnosne zahtjeve i da imaju dobre rezultate pregleda brodova u domaćim i stranim lukama.
U izradi ovog propisa koristit će se iskustva europskih pomorskih država te su od pomorskih administracija zatraženi nacionalni propisi.
U Izradi prijedloga izmjena i dopuna Pomorskog zakonika sudjeluju predstavnici Ministarstva financija (Porezne uprave), brodara i drugi stručnjaci iz područja pomorskog prava.
Preuzeto s MMPI.hr
Post by: Magnum on September 15, 2010, 06:25:46 PM
MINISTARSTVO OSNOVALO RADNU SKUPINU ZA UVOĐENJE POREZA NA BRODOVE PREMA BRUTO REGISTARSKOJ TONI
Hrvatski brodari počinju plaćati porez 2011. godine
Svi brodari u međunarodnoj plovidbi do sada su bili u cijelosti oslobođeni poreza na dobit. Prijedlog na kojem radimo temelji se upravo na rješenjima kakve imaju zemlje koje su nam slične po veličini, broju stanovnika i floti, kaže Mato Botica, direktor Udruge brodara Mare Nostrum
Darko PAJIĆ darko.pajic@novilist.hr
Darko PAJIĆ darko.pajic@novilist.hr
Već od početka naredne godine hrvatski brodari trebali bi početi plaćati porez, koji bi se obračunavao prema tonaži brodova (tonnage tax). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osnovalo je prošlog tjedna radnu skupinu na čijem je čelu državni tajnik za more Mario Babić sa zadatkom izrade prijedloga izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u segmentu poreznog sustava brodara. Prvi radni prijedlog novog sustava predložit će Udruga brodara Mare Nostrum, čiji direktor Mato Botica pojašnjava kako bi već do kraja ovog mjeseca prijedlog trebao biti gotov i spreman za raspravu i razradu.
– Svi brodari u međunarodnoj plovidbi do sada su bili u cijelosti oslobođeni poreza na dobit i mi smo svjesni da to tako dugoročno ne može ostati, tim više što se moramo prilagoditi standardima Europske unije. Prijedlog na kojem radimo temelji se upravo na rješenjima kakve imaju primjerice Nizozemska, Danska, Cipar ili Belgija, zemlje koje su slične nama po veličini, broju stanovnika i floti. Procjene su da bi hrvatski brodari mogli po toj osnovi uprihodovati u proračun oko dva do tri milijuna kuna godišnje, naglašava Botica, dodajući kako je sasvim izgledno da bi novi porezni sustav za brodare mogao biti dogovoren tijekom jeseni nakon čega bi ostalo sasvim dovoljno vremena za izglasavanje izmjena Pomorskog zakonika, te za stupanje na snagu novog poreznog sustava od 1. siječnja naredne godine.
– Svi brodari u međunarodnoj plovidbi do sada su bili u cijelosti oslobođeni poreza na dobit i mi smo svjesni da to tako dugoročno ne može ostati, tim više što se moramo prilagoditi standardima Europske unije. Prijedlog na kojem radimo temelji se upravo na rješenjima kakve imaju primjerice Nizozemska, Danska, Cipar ili Belgija, zemlje koje su slične nama po veličini, broju stanovnika i floti. Procjene su da bi hrvatski brodari mogli po toj osnovi uprihodovati u proračun oko dva do tri milijuna kuna godišnje, naglašava Botica, dodajući kako je sasvim izgledno da bi novi porezni sustav za brodare mogao biti dogovoren tijekom jeseni nakon čega bi ostalo sasvim dovoljno vremena za izglasavanje izmjena Pomorskog zakonika, te za stupanje na snagu novog poreznog sustava od 1. siječnja naredne godine.
Pet kategorija i pet koeficijenata
Radna verzija ide u smjeru utvrđivanja pet kategorija oporezivanja brodova od kojih bi svaka kategorija imala svoj koeficijent. Prvi razred bi tako bio za brodove do 1.000 bruto registarskih tona (BRT), pa bi zatim slijedio porezni razred do 10.000 BRT-a, pa do 25.000, do 40.000 BRT-a, te posljednji razred za sve brodove iznad 40.000 BRT-a. O samom principu izračuna još će biti razgovora, ali smatramo da bi brod od primjerice 50.000 BRT-a trebao platiti godišnji porez od otprilike 10.000 eura, kaže Botica.
Spremni na porezPrincip oporezivanja brodara sigurno nije i jedino o čemu će se pregovarati, jer je potrebno između ostalog utvrditi i detalje, koji se tiču specifičnosti poslovanja brodara. Tako mnogi od njih postavljaju upit o tome hoće li biti oslobođeni plaćanja u vrijeme kad se brod nalazi na remontu ili popravku uslijed havarije, odnosno postoji li mogućnost da u tim razdobljima porezni izračun bude umanjen. Jedan od prijedloga sugerira kako bi trebalo razmisliti da oporezivanje bude daleko manje u razdoblju krize na tržištu kao što je slučaj u posljednjih nekoliko godina, jer porezno opterećenje nije lako podnijeti ukoliko su brodovi vezani zbog nedostatka posla ili su vozarine toliko niske da ne pokrivaju niti troškove putovanja i plaća pomoraca. Stoga bi brodari možda bili spremni prihvatiti veći porez ukoliko su vozarine na svjetskom tržištu na zadovoljavajućoj razini, naravno pod uvjetom njihova umanjenja kad je situacija obrnuta.
Jedan od razloga oslobađanja brodara od poreza bila je intencija povrata hrvatskih brodova pod hrvatsku zastavu, pa je danas u floti Mare Nostruma ukupno 171 brod od čega njih 143 plovi pod hrvatskim obilježjima. Botica smatra kako ne bi trebala postojati veća opasnost od napuštanja Hrvatskog registra brodova nakon što se brodarima uvede porez, jer je većina ionako svjesna kako se ne može beskonačno ostati izvan hrvatskog poreznog sustava. I tome bi se možda moglo doskočiti ukoliko zaživi ideja Ministarstva mora o uvođenju olakšica za ukrcaj određenog broja vježbenika palube i stroja, što je sukladno Vladinoj politici stipendiranja učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta. To bi ujedno bila i obveza brodara, a porezne olakšice trebale bi ih stimulirati na još masovniju »kadeturu« na hrvatskim brodovima. Intencija zakonodavca bila bi da svaki hrvatski pomorac tijekom i neposredno nakon završetka srednje škole ili fakulteta ima osigurano mjesto na brodu.
Obostran interesPodaci Udruge Mare Nostrum govore kako i sada domaća flota ukrcava značajan broj učenika i studenata, pa je tako ove godine utvrđen podatak da je u jednom trenutku istovremeno bilo ukrcano 180 kadeta i 200 vježbenika kod hrvatskih brodara. Mnogi od njih ujedno ostvaruju i stipendije te trajno nalaze radno mjesto na hrvatskim brodovima, te je u tom dijelu interes obostran. Problem je što hrvatski pomorci, inače cijenjeni i traženi u svijetu, zbog boljih plaća odlaze na strane kompanije, nerijetko nakon što prva praktična iskustva steknu kod hrvatskih brodara. To se naravno ni u bližoj budućnosti neće bitno mijenjati, ali je svakako pozitivno što se stipendijama države ili brodara nastoje poboljšati uvjeti školovanja, čime bi se dugoročno i povećao interes mladih za pomorska zanimanja. Pritom bi ipak trebalo priznati da je globalna kriza u tom segmentu bila daleko učinkovitija od hrvatske Vlade. Zbog sve očitijeg pada životnog standarda u Hrvatskoj je sve veći broj ljudi zainteresiran za »kruh od sedam kora«. Ima među njima i donedavno nezamislivih slučajeva, ljudi u trećem ili četvrtom desetljeću života, koji traže prvi ukrcaj na brod i spremni su pritom pristati na male plaće i teške uvjete života i rada. Neimaština je učinila svoje. Kad se na kopnu ne može preživjeti onda je i brod dobra opcija, a toga je nažalost sve više.
Preuzeto s Novi list on line
capable