Naše Sidro

Luke na Jadranu => Općenite informacije => Rijeka => Topic started by: Magnum on October 08, 2012, 04:45:29 PM

Title: Riječanke prijavile Lučku kapetaniju zbog kršenja Zakona o radu
Post by: Magnum on October 08, 2012, 04:45:29 PM
Zatvorile si vrata za budućnost?
Riječanke prijavile Lučku kapetaniju zbog kršenja Zakona o radu: Nemojte prijavljivati državu!

Nakon što im je otkazan Ugovor o djelu, temeljem kojeg su radile nekoliko godina, odlučile su prijaviti poslodavca. U Inspektoratu ih je dočekao hladan tuš i preporuka da im je bolje ne prijavljivati državu!

RIJEKA

Djevojke, nemojte prijavljivati državu kao poslodavca. Nema veze što vas je godinama nelegalno držao u radnom odnosu na ugovor o djelu. Nigdje se više nećete moći zaposliti ako to napravite. Brojna vrata bit će vam zatvorena. Pustite to – rekla je službenica u Državnom inspektoratu u Rijeci trima gospođama koje su došle prijaviti poslodavca koji flagrantno krši Zakon o radu. Svojim ponašanjem državni ih je službenik, umjesto da ih potakne i ohrabri u prijavi poslodavca, od toga odvratio. Ali ne zadugo. Nisu prošla ni dva mjeseca, a 27-godišnja S.V., 33-godišnja T.M. i 27-godišnja P.M. odlučile su prijaviti višegodišnju praksu u Lučkoj kapetaniji Rijeka, gdje su brojne osobe, a među njima i njih tri, godinama nezakonito radile temeljem ugovora o djelu. Njima je film puknuo 1. kolovoza ove godine, kad ih je Lučki kapetan iz Rijeke Darko Glažar pozvao u kancelariju na razgovor te ih obavijestio da je dan prije završio njihov poslovni odnos zasnovan temeljem ugovora o djelu. Njihov slučaj je žalostan primjer kršenja zakona od države, konkretno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Lučke kapetanije, koja je te iste zakone donijela i čije tijelo, Državni inspektorat, unatoč saznanjima o tome, ništa ne poduzima. Ustvari, država vara državu, ali bez posljedica. 
 
Ni dana staža

– Ostale smo zatečene kad nam je lučki kapetan Glažar 1. kolovoza, bez prethodne najave i upozorenja, rekao da možemo otići kući! Radile smo u referadi socijalnog programa za pomorce. Dvije od nas bile su zaposlene tri godine, a jedna gotovo četiri i pol godine. Može se reći da smo u toj referadi otpočetka i da smo sudjelovale u njenom ustrojavanju. Kroz svo to razdoblje radile smo na ugovor o djelu koji se inače potpisuje na rok od mjesec dana ili dok se ne obavi točno određeni posao s određenim trajanjem. Mi smo, odlukom poslodavca, godinama radile na istim poslovima u referadi socijalnog programa za pomorce na ugovor o djelu umjesto da nam je ponuđen ugovor o radu pa makar i na određeno. Znale smo da se krši zakon, znale smo da je ugovor o djelu neprimjeren za dugotrajno i kontinuirano obavljanje administrativnih poslova kojima smo se i mi bavile, ali bile smo nemoćne. Poslodavac, naš nadređeni lučki kapetan Darko Glažar nikada nam nije ponudio ugovor o radu što je bila njegova zakonska i profesionalna obveza. Njega očito nije brinulo što na ovaj način krši Zakon o radu, kažu naše sugovornice.

I dok Državni inspektorat oštro kažnjava poslodavce iz realnog sektora koji izbjegavaju zapošljavanja temeljem ugovora o radu, već to rade temeljem ugovora o djelu za poslove koji se na taj način ne mogu odrađivati, po svemu sudeći postoje dvostruki i nepravični kriteriji kad su u pitanju državna tijela kao kršitelji Zakona o radu. Njima se nadzor očito ne šalje pa se bez ikakvih posljedica tolerira sklapanje neadekvatnih ugovora o djelu.

Naše sugovornice, svjesne da im je nasuprot moćna državna birokracija, revoltirane su činjenicom da za četiri godine rada za državu nemaju ni jednog dana staža.

Izigrane i prevarene

– Zbog ugovora o djelu temeljem kojeg smo radile u Lučkoj kapetaniji za nas nisu vrijedila uobičajena prava koja proizlaze Iz radnog odnosa. Nismo imale radni staž, godišnji, bolovanje, naknadu za prijevoz, regres, božićnicu, zdravstveno, nismo mogle dizati kredite, a plaćale smo nekoliko puta skuplju radničku od socijalne autobusne karte. Uz to, iako nismo bile u radnom odnosu sa stažem koji bi nam se uračunavao brisane smo iz evidencije nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje, a nakon prekida ugovora nemamo prava na novčanu naknadu. To, međutim, nije sve: dok ne prođe rok od 90 dana od prijave na Zavod, nemamo pravo na novo zapošljavanje! Osjećamo se izigrano i prevareno. U svemu tome nismo imali satisfaklciju ni u plaći koja je iznosila 3.000 kuna. Za tri dana bolesti skidano nam je po 450 kuna, tako da bi za takav mjesec, unatoč 8-satnom radnom vremenu na više radnih mjesta kojima smo kružile po potrebi, dobile tek 2.500 kuna.

Posao koji smo radile znao je biti zahtjevan i opsežan. Za njegovo obavljanje dane su nam ovlasti koje nam zakonski, obzirom da smo zasnovale odnos temeljem ugovora o djelu, nisu smjele pripasti. Pritom smo ponekad za obavljanje posla vozile službena, ali neregistrirana vozila, radile smo s državnim službenim pečatom i s faksimilom kapetana Glažara, radile smo i s velikim novčanim iznosima, ponekad, dnevno, i s nekoliko stotina tisuća kuna koje smo polagale na FINA-u bez pratnje i osiguranja. Često smo, iako zaposlene na ugovor o djelu, sudjelovale na službenim sastancima u nekim ministarstvima u Zagrebu, naravno bez prava na dnevnicu i bez putnog naloga. Cijelo vrijeme nadale smo se raspisivanju natječaja koji bi nam omogućio zasnivanje radnog odnosa no to se nije dogodilo. Uzimali su se ljudi sa strane, izvan Kapetanije, koji nisu bili upoznati s poslom. Očito su ispunjavali neke druge kriterije, kažu naše sugovornice.
________________________________________

Glažar: Kapetanija nije poslodavac već Ministarstvo     

Lučki kapetan Darko Glažar u odgovoru na naš upit naglašava kako su kapetanije ustrojstvene jedinice Ministarstva i resorne uprave.

– Kako smo bili informirani, kadrovska se problematika zbog zabrane zapošljavanja rješavala putem određenog broja ugovora o djelu. Sada su ti ugovori u velikoj mjeri ukinuti i kadrovska će problematika biti rješavana raspisom natječaja na neodređeno vrijeme. Prema tome, odluke o načinu rješavanja kadrovskih pitanja nisu se donosile na razini lučkih kapetanija, kaže Glažar.

Na pitanje tko bi mogao snositi odgovornost za ovakvo kršenje Zakona o radu Glažar odgovara kako »kapetanija nije poslodavac«.

Pitali smo ga i po kojem je kriteriju donio odluku da te tri gospođe izgube posao, dok neke osobe koje su došle poslije njih ostaju u Lučkoj kapetaniji i dalje, i to putem ugovora o djelu.

»LK Rijeka je samo izvršila odluku Ministarstva da se od četiri ugovora za Referadu mirovinskog i zdravstvenog sustava tri ugovora više ne produže. Kriteriji su bili jasno postavljeni, a to su: kvaliteta i opseg obavljenog posla, ponašanje i ophodnja sa strankama te međusobno u referadi i razina stručna spreme (osoba koja je ostala ima završenu visoku stručnu spremu )«, kaže Glažar propuštajući nadodati kao je za radna mjesta u referadi predviđena srednja stručna sprema.

 
________________________________________

I kapetanov brat na ugovoru         

Lučki kapetan Darko Glažar potvrdio nam je kako je za člana Ispitnog povjerenstva za ovlaštenja »medicinska skrb i pravna pomoć« angažiran i njegov brat Bojan, liječnik i dragovoljac Domovinskog rata. Pitali smo ga na koji način je angažiran njegov brat, odnosno da li je i on isplaćen preko ugovora o djelu, na što nam nije precizno odgovorio.

– To mi se imputira, to su mali iznosi i zašto moj brat to ne bi koji put napravio. Sve je to legalno. Iako, jasno je meni odakle ide sve ovo protiv mene. Ali neka se zna: moj brat je liječnik, magistar znanosti, sudjelovao je u Domovinskom ratu, načelnik je ratnog saniteta s najvećim mogućim urgentnim iskustvom i brodski liječnik. Ako ima jačega u Rijeci, javite mi pa ću njega šutnuti. Kad sam ga stavio u povjerenstvo, pitao sam nadležno ministarstvo i dobio odobrenje da to mogu napraviti. Ovo je čisto da čišće ne može biti, kaže Glažar.

Autor: Robert Frank   
Objavljeno: 2. listopada 2012. u 15:54

Novi List Online

Title: Rijeka je mali grad, teško ćete se zaposliti ako tužite državnu tvrtku
Post by: Magnum on October 08, 2012, 04:52:29 PM

Riječanke (i dalje) traže pravdu
Inspektorica ih upozorila: Rijeka je mali grad, teško ćete se zaposliti ako tužite državnu tvrtku

U Državni inspektorat došle smo pune nade i entuzijazma da ćemo nešto postići, a izašle duboko razočarane shvativši da smo potpuno nemoćne da zaštitimo svoja prava, kažu tri djevojke koje su tužile bivšeg poslodavca, Lučku kapetaniju, zbog kršenja Zakona o radu

Nakon što su tri bivše djelatnice riječke Lučke kapetanije, 27-godišnja S. V., 33-godišnja T. M. i 27-godišnja P. M. htjele prijaviti poslodavca radi kršenja Zakona o radu, i to zato što su gotovo 4 godine nelegalno radile kao referentice temeljem ugovora o djelu, a ne temeljem ugovora o radu koji je predviđen za vrstu posla koji su one odrađivale, naišle su na niz problema. Kao da nije bilo dovoljno što su te četiri godine odradile bez priznatog radnog staža i svih ostalih prava koja imaju osobe zaposlene na (ne)određeno. Naime, već prvi pokušaj da Državnom inspektoratu u Rijeci prijave kršenje Zakona o radu prošle je neslavno, jer ih se od toga sofisticiranim uvjeravanjem pokušalo odvratiti. U međuvremenu Državni inspektorat optužio ih je da su lagale prilikom iznošenja informacija sa sastanka na kojem su tražile mogućnosti prijave poslodavca. One pak ustraju na onome što su već izjavile u Novom listu .

"Stručno" mišljenje

– Početkom kolovoza, par dana nakon što nam je otkazan ugovor o djelu, došle smo u Državni Inspektorat gdje nas je zaprimila dežurna državna inspektorica. Došle smo u namjeri da na temelju dobivenih povratnih informacija donesemo konačnu odluku da li ćemo podnijeti prijavu protiv poslodavca. Nakon detaljnog upoznavanja državne inspektorice s našom situacijom, dobile smo njeno »stručno« mišljenje: Vi ste mlade i taj vaš pokušaj neće vam ići u korist, dapače, možete si samo naštetiti i zatvoriti sva vrata. Rijeka je mali grad, teško ćete se nakon toga zaposliti. Razmislite hladne glave, jer u konačnici vi od toga nećete imati ništa, nikakve koristi. Kazna za poslodavca je 30 tisuća kuna po zatečenom djelatniku, a vi ionako od svega toga nemate ništa. Još jednom vam kažem da dobro razmislite jer  nećete imati nikakve satisfakcije, u konačnici »država plaća državi«, odnosno »država sama sebi puni proračun«.

    Tijekom tog monologa i odvraćanja od prijave državna inspekorica ni u jednom trenutku nije nas upozorila da Državni inspektorat nije nadležan za rješavanje naše problematike niti nas je uputila kome se ustvari moramo obratiti. Uglavnom, u Državni inspektorat došle smo pune nade i entuzijazma da ćemo nešto postići, a izašle duboko razočarane shvativši da smo potpuno nemoćne da zaštitimo svoja prava, kažu naše sugovornice, ostajući pri tezi izrečenoj u našem listu prošlog tjedna kako su u Državnom inspektoratu, umjesto da budu potaknute na prijavu protiv poslodavca zbog kršenja Zakona o radu, doživjele da ih se od toga odgovara.   
 
"Policijsko" ispitivanje

Nakon što su sa svojom pričom izašle u Novom listu ponovno su skupile hrabrost i uputile se još jednom u Državni inspektorat s namjerom da imenom i prezimenom podnesu prijavu protiv Lučke kapetanije, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

    – Jedan dan u ovom tjednu u 9.30 zaprimili su nas državna inspektorica, državni inspektor i glavna voditeljica-viša inspektorica. Nakon gotovo policijskog ispitivanja u kojem su tražili razne informacije i bili detaljno upoznati sa cjelokupnom dotadašnjom situacijom, uz to što su uzeli kopije naših osobnih iskaznica, ugovora i dopisa upućenih Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, te nakon dugotrajne rasprave i potpisivanja prijave koju su oni ispunili, u konačnici su nam priopćili kako oni nisu nadležni za naš slučaj! Ostale smo zatečene jer nismo mogle vjerovati da nas nisu na to odmah upozorili i uputili drugoj nadležnoj instituciji! Na naše pitanje tko je onda nadležan, dobile smo odgovor da je to Ministarstvo Uprave. Na naše pitanje da li oni surađuju s Ministarstvom uprave odgovorili su: Ne, nismo povezani, Državni inspektorat je jedno, a Ministarstvo uprave sasvim drugo.

    Samo dva dana nakon toga, od Državnog inspektorata dobile smo pismenim putem odgovor na našu podnesenu prijavu protiv poslodavca u kojem navode da se sadržaj predstavke ne odnosi na propisani djelokrug Državnog inspektorata, te da je sukladno Zakonu o općem upravnom postupku dostavljaju nadležnom tijelu za postupanje, a to je Ministarstvo uprave. Iz svega ovoga može se jasno vidjeti da smo u svakoj komunikaciji s Državnim inspektoratom u Rijeci, bez obzira da li je komunikacija bila usmenim ili pismenim putem, dobile potpuno različite informacije. Stoga zaključujemo da je Državni inspektorat dezionformirao javnost, a ne mi, kažu naše sugovornice.
Inspektorat bio dužan proslijediti prijavu

   Primjenjujući članak. 18. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku u ovom konkretnom slučaju, službenici Državnog inspektorata u Rijeci bili su dužni saslušati tri bivše djelatnice Lučke kapetanije, trebali su uzeti njihove izjave na zapisnik i onda te izjave, koje u suštini imaju značaj prijave, proslijediti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. Posve je logično i uobičajeno da se stranke koje ne moraju poznavati inspekcijske propise obrate organu čija je nadležnost inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o radu, ali je onda taj organ dužan takvu prijavu bez odgađanja proslijediti drugom državnom organu koji ima sadržajno istu nadležnost, samo za drugu kategoriju zaposlenika. Postupak Državnog inspektorata u Rijeci koji nije želio zaprimiti prijavu može se protumačiti jedino željom da se državu kao poslodavca ne nadzire. Ili u Državnom inspektoratu u Rijeci ne znaju svoj posao.

Autor: Robert Frank           
 Objavljeno: 7. listopada 2012. u 19:11

Novi List Online
capable
capable
capable
capable