Naše Sidro

Luke na Jadranu => Općenite informacije => Topic started by: Magnum on June 07, 2012, 12:45:15 PM

Title: Luke u RH
Post by: Magnum on June 07, 2012, 12:45:15 PM
Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.
 
 Ukupna investicija projekata u istima je 499,5 mil. EUR, a sve se investicije financiraju iz državnog proračuna, kao i zajmova Svjetske banke, Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Njemačke razvojne banke (KfW) te uz državno jamstvo.
 
 Promet u državnim lukama u 2010. godini (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/PROMET%202010.xls)
 
  Rijeka
 Realizacija Rijeka Gateway projekta, čija je ukupna vrijednost 190 milijuna Eura, provodi se u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesene 30. travnja 2003. godine i 12. srpnja 2003. godine, a temeljem koje je potpisan Ugovor o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Lučke uprave Rijeka, kojim se osigurava financiranje iz državnog proračuna.
 
 Rijeka Gateway Projekt obuhvaća 3 komponente:
 
 1. restrukturiranje i modernizacija luke putem:
 a)  obnove infrastrukture u zapadnom dijelu luke i izgradnjom kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu
 b)  nabave suvremenih uređaja za manipulaciju teških tereta, ugradnjom sustava za upravljanje plovidbom i sustava za razmjenu elektroničkih podataka
 
 2. ponovni razvoj graničnog područja između luke i grada, što uključuje obnovu lučkog područja i izgradnju  putničkog terminala
 
 3. poboljšanje međunarodnog cestovnog pravca i to:
 a)  izgradnjom južne trake riječke zaobilaznice i spojnih cesta, kao i autoceste Zagreb-Macelj, sanacijom Krčkog mosta i uklanjanjem crnih točaka
 b)  uvođenjem sustava upravljanja kolnicima i mostovima, te manje opreme i upravljačkog softwarea.
 
 Ukupna vrijednost lučke komponente prvog i drugog Rijeka Gateway projekta iznosi 190 milijuna EUR-a, od čega 158 milijuna EUR-a zajma Svjetske banke i 32 milijuna EUR-a domaćeg udjela iz državnog proračuna. Sukladno pravilima Svjetske banke o postotku financiranja izdataka pojedinih kategorija troškova, Vlada RH je osigurala domaći udio u Projektu u vidu potpore Lučkoj upravi Rijeka.
 
 Cjelokupnom realizacijom projekta stvaraju se preduvjeti za daljnji razvoj teretnog i putničkog prometa u luci Rijeka, te se postiže specijalizacija terminala i omogućuju na bazi PPP i BOT daljnja ulaganja kapitala u lučke operacije.
 
 Rijeka Gateway projekt obuhvaća razvoj područja Delte i luke Baros koji je usmjeren na stvaranje novih urbanih površina. Uklanjanjem skladišta i ostalih nefunkcionalnih građevina na tom prostoru stvorit će se novih 17 ha za gradnju urbanih sadržaja koji su nužno potrebni za nastavak razvoja grada Rijeke.
 
 Projekt uključuje i uvođenje strateškog partnera u društvo Jadranska vrata d.d., a koji je ovlaštenik koncesije na kontejnerskom terminalu Brajdica. Postupak odabira strateškog partnera je završen, te je dana 05. ožujka 2011. godine u Rijeci potpisan Ugovor između Luke Rijeka d.d. o strateškom partnerstvu i vlasničkom povezivanju tvrtki Jadranska vrata d.d. i International Container Terminal Services Inc. (ICTSI).

 (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/rijeka2011.jpg) (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/rijeka2011.jpg)
 
Ploče

 Realizacija Projekta integracije trgovine i transporta ima za cilj povećati kapacitet, učinkovitost i kvalitetu usluga uz južni dio koridora Vc s naglaskom na luku Ploče.
 
 Ukupni trošak projekta je procijenjen na 91 milijun Eura sa zajmom Svjetske banke od 58,8 milijuna Eura, zajmom Europske banke za obnovu i razvoj od 11,2 milijuna Eura, dok je udio Vlade RH 21 milijun Eura.
 
 Projekt sadrži 3 komponente: razvoj lučke infrastrukture, integracija transporta i trgovine i samu provedbu projekta.
 
 Razvoj infrastrukture luke Ploče
 (1) izgradnja kontejnerskog/višenamjenskog terminala
 (2) izgradnja terminala za rasute terete
 (3) izgradnja/obnova cestovne/željezničke/energetske infrastrukture na području luke i izgradnja ulaznih lučkih objekata
 
 Kontejnerski / višenamjenski terminal
 Novi terminal je izgrađen južno od obale br. 5 s mogućnošću daljnjeg proširenja ovisno o prometu. Faza IA, koja  je izgrađena kroz ovaj projekt, obuhvaća sljedeće: Obalu br. 7 u dužini od 280 metara, širine 27 metara sa Ro-Ro rampom, skladišni prostor, ceste i prostor za pretovar kapaciteta 40.000 TEU jedinica, bageriranje područja radi postizanja dubine mora od 13,5 metara, opskrbu vodom, sakupljanje otpadnih i oborinskih voda, energetska postrojenja na terminalu te  cestovni priključak za spomenuti terminal.
 Terminal je otvoren u kolovozu 2010. godine.
 
 Terminal za rasute terete
 Terminal za rasute terete izgradit će se na jugoistočnom dijelu luke na desnoj strani kanala Vlaška. Cjelokupni terminal izgradit će se u dvije faze i imat će kapacitet od 5 milijuna tona na godinu. Prva faza terminala izgradit će se sa reduciranom prekrcajnom opremom i skladišnim kapacitetom od 4 milijuna tona godišnje. Dužina obale bit će 350 metara s mogućnošću prihvata brodova do 80.000 DWT (Panamax) u prvoj fazi, premda će se obalna struktura izgraditi za veće brodove (Capesize preko 80.000 DWT) u slučaju potrebe za takvim brodovima u budućnosti.
 Projekt izgradnje terminala za rasute terete rezultira novom lučkom površinom od 25 ha i  novom obalom 300 metara za prihvat brodova od 150 DWT. Ovim projektima odgovorit će se zahtjevima gospodarskih subjekata Bosne i Hercegovine i ostalim gospodarstvenicima u državama koje su vezane za Vc koridor. I u ovom slučaju suprastruktura će se graditi na osnovu BOT ili PPP.

 (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/ploce2011.jpg) (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/ploce2011.jpg)
 
Zadar

 Ugovor o jamstvu i ugovor o zajmu potpisani su 7. rujna 2007. za projekt izgradnje Nove luke Zadar u Gaženici u ukupnoj vrijednosti od 220 milijuna eura, od čega je zajam KfW-a 120, a EIB-a 100 milijuna eura. Investitor cijelog projekta je Lučka uprava Zadar uz jamstvo Vlade Republike Hrvatske.
 
 Tim će se sredstvima financirati projekt izmještanja trajektnog terminala smještenog u središtu stare gradske jezgre i izgradnja nove trajektne luke u Gaženici, udaljene 3,5 km južno od gradskog središta. Završetak izgradnje kompletne luke se očekuje početkom 2014. godine, s time da bi obale otočkog i međunarodnog terminala trebale biti završene početkom 2012 godine.
 
 Izgradnja luke odvija se kroz tri faze:
 
          -      cesta Gaženica-Biogradska, rotor, interne prometnice, podzemne instalacije
 
  Realizacijom projekta smanjit će se pritisak putničkih brodova na povijesnu jezgru Zadra te će se dobiti suvremena putnička luka za prihvat svih vrsta putničkih i ro-ro brodova. Tako se stvara nova lučka površina od 250.000 metara četvornih s ukupnom dužinom od oko 3.000 metara. Najveća dubina uz obalu iznosila bi 13 metara, što omogućuje prihvat i najvećih putničkih i brodova na kružnim putovanjima. Na ovaj način dugoročno se rješava problem pomorskog putničkog prometa u Gradu Zadru.
 
  (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/zadar2011.jpg) (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/zadar2011.jpg)

 Šibenik
 U luci Šibenik u tijeku su radovi na izgradnji putničkog terminala na novoj obali Vrulje u iznosu 12 milijuna Eura.  Ugovor o jamstvu između Vlade Republike Hrvatske i EBRD-a, te Ugovor o kreditu između Lučke uprave Šibenik i EBRD-a potpisani su 2010. godine. Potpuna implementacija Projekta se očekuje do kraja 2013. Procjenjuje se da bi izgradnja budućeg terminala bila oko 25 milijuna Eura, a gradio bi se temeljem natječaja za koncesiju.
 
 Implementacijom infrastrukturnog projekta luka Šibenik dobit će novih 9.800 metara četvornih obalne površine i time se povećava obalna linija za 520 metara, a čime luka dobiva na konkurentnosti. Također, moći će pružiti kvalitetan vez za opsluživanje brodova dužine do 260 m, velikog trajekta odnosno broda (cruisera) i pristajanje tri broda u domaćem linijskom prometu istovremeno.
 
 U sadašnjoj situaciji luka Šibenik nema odgovarajući putnički terminal, pa se promet odvija djelom na obali koja je predviđena za prekrcaj tereta. Izgradnjom terminala dugoročno se rješava pitanje putničkog prometa u luci Šibenik, mogućnost prihvata brodova na kružnim putovanjima, za što već postoji interes, a ujedno bi se riješilo pitanje odgovarajućih ureda Lučke kapetanije, carine, policije i Lučke uprave koji sada rade u neodgovarajućim prostorima.
 
 (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/sibenik2011.jpg) (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/sibenik2011.jpg)

 Split
 Projekt izgradnje ljetnih vezova i ro-ro terminala u luci Split, u iznosu od 20 milijuna kuna, financirat će se putem komercijalnog kredita Lučkoj upravi Split uz jamstvo Vlade Republike Hrvatske, dok će se i ovdje objekti suprastrukture graditi temeljem koncesija na osnovi međunarodnog natječaja.
 
 U 2010. godini izvršen je projekt rekonstrukcije i dogradnje Gata sv. Duje u Gradskoj luci Split, čime je dobiven veći broj vezova, omogućen prihvat brodova na kružnim putovanjima, te je rasterećena najfrekventnija linija Split-Supetar u ljetnim mjesecima.
 
 U 2007. godini širenjem i dogradnjom Gata sv. Petra ova je najveća hrvatska putnička luka dobila 146 metara dužu obalu uz koju se mogu privezati 180 metara dugi kruzeri i do tri dvotrupca.
 
 (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/split2011.jpg) (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/split2011.jpg)
 
Dubrovnik

 U luci Dubrovnik je u tijeku projekt modernizacije luke, koji uključuje podgradnju, odnosno rekonstrukciju operativnih obala, te izgradnju objekata lučke nadgradnje oblikujući cjelokupno područje luke kao višenamjensku gospodarsko-turističku zonu od strateškog značaja za grad i regiju.
 
 U studenom 2011. otvoren je novi dio operativne obale u sklopu projekta Batahovina 1. Riječ je novih 230 metara operativne obale kojima se osposobljava taj dio luke za potrebe trajektnog međunarodnog i domaćeg linijskog prometa, povećava se mogućnost prihvata kruzera, a ujedno se i rasterećuje promet u Gruškoj luci. Radovi u vrijednosti od 60 milijuna kuna financirani su zajmom Europske banke za obnovu i razvoj uz jamstvo Vlade RH.
 
 U izgradnju i proširenje operativne obale u dubrovačkoj luci Gruž dosad je uloženo 34 milijuna eura, a 2013. i 2014. godine u planu je izgradnja operativne obale pod nazivom Batahovina 2. Taj projekt podrazumijeva izgradnju nove operativne obale koja se nastavlja na projekt Batahovina 1, u dužini od 400 metara.
 
 
 Realizacijom infrastrukturnih projekata, dio luke unutar Gruškog zaljeva planira se namijeniti isključivo za međunarodni promet, odnosno brodove na kružnim putovanjima i luksuzne jahte, dok će se područje Batahovina izdvojiti kao trajektna putnička luka od velikog značaja za ukupnu prometnu sliku grada, obzirom da će završetkom autoceste Zagreb-Dubrovnik biti omogućena izravna veza cestovnog i pomorskog prometa, odnosno organizacija intermodalnog transporta, što će za grad značiti napredak u ekološkom i prostorno-organizacijskom smislu.
 
capable
capable
capable
capable