[Magnum]

Hrvatskoj na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za prilagodbu
Otpušteni škverani EU novcem do novog posla?

Do sada se za korištenje sredstava javila DIV Brodogradnja, te je zahtjev u pripremi i bit će proslijeđen EK tijekom rujna. Poslodavci iz drugih sektora još nisu uputili zahtjeve, kažu u MInistarstvu

ZAGREB  » Radnicima koji budu višak u pojedinim domaćim brodogradilištima pomoć bi u narednim mjesecima mogla stići iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), čijim se sredstvima u Europskoj uniji sufinanciraju mjere koje trebaju omogućiti ljudima da se ponovno vrate na tržište rada. EGF raspolaže s više od 500 milijuna eura godišnje, a tim se novcem pomaže radnicima koji su izgubili posao zbog globalne krize ili globalnih promjena u sektoru – primjerice, kada se tvornice sele izvan EU-a – kako bi razvili nove vještine i lakše pronašli novo radno mjesto.

Fond je ustrojen tako da prijavu za korištenje novca moraju podnijeti zemlje članice, pa se pojedinci ili tvrtke s viškom radnika, koji se žele prijaviti za financijska sredstva EGF-a, moraju obratiti nadležnom tijelu u svojoj državi. U Hrvatskoj je riječ o Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS). U tom Ministarstvu potvrdili su nam da su već primili jedan zahtjev, upravo iz brodograđevnog sektora, i da će on uskoro biti proslijeđen Bruxellesu.

Nije za otpremnine

»Do sada se za korištenje sredstava iz ovoga fonda javila DIV Brodogradnja, te je zahtjev za korištenje pomoći iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u pripremi i bit će proslijeđen Europskoj komisiji tijekom rujna. Poslodavci iz drugih sektora do sada nisu uputili zahtjeve za korištenjem sredstava iz Fonda«, odgovorili su nam iz Ministarstva, što potvrđuju i iz tvrtke koja je prije nekoliko mjeseci kupila Brodosplit. Tako bi bivši radnici tog splitskog brodogradilišta mogli u narednim mjesecima dobiti potporu iz EGF-a kako bi se, primjerice, prekvalificirali ili samozaposlili, pa čak je moguće da potporu dobije i poslodavac koji ih odluči zaposliti. Sama tvrtka koja se obratila Ministarstvu i tražila prijavu na Fond, od toga nema nikakve izravne koristi. Isto tako, napominju u MRMS-u, »putem fonda nije moguće financirati plaćanje otpreminina«.

Kada Ministarstvo u rujnu zgotovi zahtjev za sredstva iz EGF-a, on najprije ide na odobrenje Europskoj komisiji koju hrvatska strana mora uvjeriti da je višak radnika doista povezan s globalnim promjenama. Upravo zbog toga nije bilo moguće, primjerice, tražiti novac iz tog Fonda za otpuštene špeditere jer je njihov slučaj usko povezan za hrvatsko pristupanje EU-a, a nije posljedica svjetske krize ili promjene u toj djelatnosti na razini cijelog svijeta.

Sve više zahtjeva

No, promjene u sektoru brodogradnje događaju se na globalnoj razini, što je Komisija dosad već prepoznala pa su posljednjih godina nerijetko iz Bruxellesa stizale vijesti da će se iz EGF-a financirati mjere za pomoć upravo europskim brodograditeljima. Primjerice, lani u lipnju Komisija je odobrila 6,4 milijuna eura za ponovnu integraciju na tržište rada 550 danskih radnika koji su proglašeni viškom u tamošnjem brodograđevnom sektoru. Danske vlasti morale su osigurati dodatnih 3,5 milijuna eura iz nacionalnih izvora.

Komisija je prošle godine, na zahtjev Španjolske, odobrila dva milijuna eura i za 450 radnika koji su postali tehnološki višak u 35 malih i srednjih poduzeća povezanih s brodogradnjom. Nakon što Komisija prihvati zahtjev zemlje članice, isplatu novca moraju potvrditi i Europski parlament i Vijeće EU-a.


U šest godina isplaćeno 400 milijuna eura

Prema dostupnim podacima, zbog gospodarske i financijske krize koja je zahvatila (i) Europu, Komisija prima sve više zahtjeva zemalja članica za pomoć iz EGF-a. Fond je od osnivanja prije šest godina isplatio više od 400 milijuna eura, čime je, prema Komisijinoj statistici, bilo obuhvaćeno oko 90 tisuća radnika.

Autor: Irena Frlan   
Objavljeno: 23. kolovoza 2013. u 17:29

Novi list Online