[Magnum]

Stigao Passarov nasljednik
Phillip Marsham: Želim 600.000 kontejnera na Brajdici


Impresioniran sam prvenstveno kvalitetom i osposobljenošću zaposlenika i menadžmenta. Operativni standardi vrlo su visoki, a Rijeka je terminal kojim se dobro upravlja, što je zasluga prethodne uprave. Volio bih da sam i na drugim mjestima na kojima sam radio imao ovako dobro organiziran i dobro vođen terminal

RIJEKA

Englez Phillip Marsham novi je direktor Adriatic Gate Container Terminala, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici. Na tom je mjestu naslijedio Antonia Passara koji je podnio ostavku nakon tek nešto više od godine dana na čelu tvrtke, očito ne uspjevši zadovoljiti ambicije vlasnika, filipinske grupe ICTSI, za povećanje prometa na riječkom terminalu. Taj bi posao sada trebao odraditi Marsham, koji je u Rijeku stigao s velikim iskustvom u raznim segmentima pomorskog transporta.

 – Počeo sam raditi sa sedamnaest godina, kao pomorac. Plovio sam na raznim tipovima brodova, od tankera do kontejneraša, a 1989. godine stekao sam zvanje kapetana. Nakon pomoračke karijere zaposlio sam se u Nigeriji kao lučki kapetan. Nakon toga radio sam kao CEO u komercijalnim poslovima i na terminalima u Angoli, Sudanu, Etiopiji, Somaliji, Džibutiju, Eritreji, Bangladešu, Afganistanu i Pakistanu. Zadnje tri godine proveo sam u Pakistanu radeći za poznatu kompaniju Maersk. Dolazak u Rijeku i rad na kontejnerskom terminalu za mene znači svojevrsni povratak pomorstvu, u čemu sam »kod kuće«, tako da se radujem novim izazovima i povratku operativnom aspektu pomorskog transporta.
   
   
Na samom svjetskom vrhu

Kako ocjenjujete riječki terminal u usporedbi s drugim sličnim mjestima na kojima ste radili?
 
 – Moram reći da sam impresioniran. Prvenstveno kvalitetom i osposobljenošću zaposlenika i menadžmenta. Zatekao sam jedno vrlo pozitivno timsko okruženje, čime sam izuzetno zadovoljan. Operativni standardi vrlo su visoki, a Rijeka je terminal kojim se dobro upravlja, što je zasluga prethodne uprave koja je posao digla na sadašnju razinu. Volio bih da sam i na drugim mjestima na kojima sam radio imao ovako dobro organiziran i dobro vođen terminal. U IT segmentu terminal je na samom svjetskom vrhu, što je potvrđeno i ovogodišnjom dodjelom nagrade ICTSI-ja za jednu od najboljih inovacija unutar čitave grupacije u zadnje dvije godine.

Ako je prethodni menadžment napravio tako dobar posao, zašto je direktor Antonio Passaro otišao, a vi došli na njegovo mjesto?

– Ne mogu komentirati razloge njegova odlaska. Ono što mogu reći je da je on, koliko za sad vidim, obavio vrlo dobar posao, kako s brodarskim kompanijama, tako i unutar tvrtke, gdje je odabrao vrlo kvalitetne kadrove i postavio visoke standarde poslovanja. U ovom poslu je uobičajeno da ljudi dolaze i odlaze dalje, tako je, mislim, i u slučaju gospodina Passara.

Koji su vaši ciljevi nakon što je Passaro, kako kažete, postavio dobre temelje? Je li to povećanje prometa, s obzirom na to da terminal Brajdica stagnira u odnosu na prošlu godinu, što se smatra glavnim razlogom Passarove ostavke?

– Namjera nam je od Brajdice stvoriti profitabilni terminal koji će nuditi više od konkurencije, tako što ćemo se fokusirati na potrebe svih uključenih u lanac transporta, uz pružanje vrhunske usluge i podrške uz maksimalno pojednostavljivanje postupaka što nam omogućava naše iskustvo u poslu, pri čemu ćemo uvijek ne samo ispuniti nego i nadmašiti očekivanja naših klijenata.

Mnogo je subjekata uključeno u kontejnerski promet, od brodara, agenata, špeditera, kopnenih transportnih kompanija i drugih, tu su i lučke vlasti, Luka Rijeka i Lučka uprava, a potrebe svih njih moramo pratiti i zadovoljiti u svakom trenutku, kako bi ostvarili konačni cilj – rast kontejnerskog prometa. Pritom nećemo zanemariti ni svoju odgovornost prema lokalnoj ekonomiji koja se dobrim dijelom oslanja na lučki promet, kao ni prema zaštiti okoliša i sigurnosti.

Naravno, da bi to sve ostvarili, fokus je na razvijanju terminala u cijelosti, zajedno s novim dijelom čija je izgradnja u tijeku, kao i razvoju željezničkog dijela te novog ulazno izlaznog prostora.
 
Ići ćemo do maksimuma

Možete li biti konkretniji u pogledu očekivanih poslovnih rezultata u idućih nekoliko godina, posebno u broju pretovarenih kontejnera na Brajdici?

– O brojkama je još rano govoriti, iako je jasno da je glavni cilj njihov rast. No prije svega sada moram saslušati sve strane. Na kraju krajeva, mi pružamo uslugu, pa je vrlo važno čuti što korisnici te usluge žele. Već sam uspio uspostaviti vrlo dobre kontakte s Lukom Rijeka i Lučkom upravom. Sastajem se redovito i s brodarima, agentima i špediterima kako bih čuo što oni žele. Jedino na taj način možemo se izdići iznad konkurencije i ostvariti željeni promet. Koliko kontejnera želim na terminalu iduće godine? Iskreno, želim da bude pun, želim svih šesto tisuća, koliki će dogodine biti kapacitet Brajdice. Točne brojke ne mogu još predvidjeti, ali, kako sam kazao, želim profitabilan terminal koji će donositi poslove za sve uključene, koji će privući nove linije i velike brodove, što će, zbog većeg gaza napokon biti moguće. Ukratko, ići ćemo do maksimuma i to najbrže što budemo mogli.

Znači li to da će se promijeniti odnosi između Adriatic gatea i brodara i špeditera koji su se do sad žalili na nefleksibilno ponašanje bivšeg direktora kontejnerskog terminala?

– Ne mogu komentirati prošlost, ali meni su definitivno najvažniji naši klijenti i posao mi je da razgovaram sa svakim od njih. Kontejnerski terminal iduće će godine biti dvostruko veći nego što je sada, a naš je posao da ga popunimo teretom koliko god to bude moguće. A to ne možemo sami. Ključna za uspjeh terminala bit će i željeznica. Iduće godine Hrvatska ulazi u EU i do tada moramo okupiti sve snage kako bi stvorili zajednički, cjelovit proizvod, odnosno uslugu koju ćemo na tržištu moći i prodati. To će koristiti ne samo nama nego i gospodarstvu čitave regije i države, stoga očekujemo »sve ruke na palubi« i radujemo se suradnji.   

Zagrebačka obala

Kakav je vaš stav o projektu Zagrebačke obale, odnosno novog kontejnerskog terminala koji Lučka uprava kani izgraditi u Rijeci? Vaš prethodnik u više je navrata iznosio negativno mišljenje o gradnji još jednog terminala.

– Iskreno, ne znam previše o detaljima tog projekta. U principu, optimističan sam i vjerujem da će promet u Rijeci s ulaskom u EU općenito rasti pa mislim i da je s te strane dobro imati više prostora za kontjenerske terminale.

Mislite li doista da će biti dovoljno posla za dva terminala, posebno s obzirom na dosadašnje rezultate?

– Nadam se da hoće. Posebno ako se svi uključe, od željeznice i špeditera do brodara. Kontejnerski promet, unatoč gospodarskoj krizi, nije propao i nestao, niti će. Na svijetu je sve više ljudi kojima treba sve više robe, tu je računica jasna.

Budu li stvari išle u tako optimističnom smjeru, hoće li ICTSI eventualno biti zainteresiran i za preuzimanje novog terminala u budućnosti?

– Nisam ni s kim u kompaniji razgovarao o toj mogućnosti tako da na to pitanje ne mogu odgovoriti. Znam da je kompanija usmjerena ka širenju poslovanja, ali doista ne mogu govoriti o konkretnim slučajevima jer nemam o tome nikakvih informacija.   

Tržište će sigurno rasti

Kakav je uopće položaj Rijeke unutar ICTSI-ja, s obzirom na skromne rezultate poslovanja Brajdice u godini kada se na nivou grupe bilježi dvoznamenkasti rast prometa i ostvarene dobiti?

– Mi također očekujemo rast i tome ćemo se posvetiti u potpunosti.

Kako vidite razvoj kontejnerskog prometa u Rijeci u odnosu na izravne konkurente, Kopar i Trst? Može li im Rijeka preoteti dio kolača i preusmjeriti tokove prometa prema svom terminalu?

– Kako ćemo to točno učiniti, u smislu konkretnih rezultata, još nije u cijelosti definirano. Ali kontejnerski promet će općenito rasti, tako da u konačnici i nije nužno da nekom otimamo posao. Naše je da ponudimo konkurentan proizvod, a tržište će sigurno rasti, iako, budemo li konkurentniji od okruženja, bit će logično da teret skrene prema nama. Živimo u kompetitivnom svijetu i onaj tko bude bolji, imat će i bolje rezultate. Za nekoliko mjeseci moći ću konkretnije govoriti, ali kao što sam naglasio, nije primarno da »krademo« teret drugih luka, nego da sami ponudimo najbolji mogući proizvod na tržištu.

Dolazite iz pomorstva, jeste li i brodarima predstavili nove mogućnosti i očekujete li s njihove strane skoro uvođenje novih linija prema Rijeci?

– Već se intenzivno sastajem s brodarskim kompanijama, kojima sam iznio sve informacije i novosti za iduću godinu, posebno povećanje kapaciteta i gaza kad terminal bude dovršen u cijelosti. Neki od njih već razmišljaju o većim brodovima koji bi dolazili u Rijeku. Stvari se u tom segmentu kreću u pozitivnom smjeru.   

Kopnena linija

Vaša kompanija u više je navrata najavljivala i novu »kopnenu liniju«, odnosno povezivanje ICTSI-jevih terminala u Poljskoj Gdinyi i Rijeci, u prvom redu željeznicom, čime bi pokrili golemo tržište srednje i istočne Europe, za što je vaš prethodnik najavljivao čak i kupnju vlastitih vlakova. U kojoj je fazi taj projekt?

– Moram otići u Poljsku, kako bih prikupio više saznanja o Gdinyi i mogućnostima povezivanja s Rijekom. Moram o tome razgovarati i s kompanijom pa vam opet ne mogu konkretno odgovoriti, ali jasno je da su za uspjeh riječkog terminala ključna tržišta izvan Hrvatske, s kojima moramo biti povezani. Za nas su ključna tržišta srednje, južne i istočne Europe. Neću se praviti da o tim tržištima znam previše, ali imam veliko iskustvo iz drugih dijelova svijeta. Važno je da svi zajedno stvorimo prepoznatljivu ponudu i osiguramo kvalitetnu uslugu, a siguran sam da će se, kada iskoristimo sve ideje i znanja, uzbudljive nove stvari početi događati već u idućih nekoliko mjeseci.

Kad smo kod novih stvari, jeste li već razgovarali s HŽ-om o željezničkom dijelu terminala, kao i o uvođenju novih kontejnerskih vlakova?

– Prvo moram utvrditi što nam točno treba, a onda ćemo sa željeznicom pokrenuti intenzivnije razgovore. Novost je da se za nekoliko dana pokreće redoviti željeznički servis prema Budimpešti koji će omogućiti prijevoz kontejnera svakog dana.

Novost od iduće godine trebalo bi biti i članstvo Hrvatske u EU. Kako će se ono odraziti na poslovanje terminala?

– Sigurno će donijeti mnogo novih mogućnosti i prilika. Cilj nam je da do ulaska u EU sve na terminalu bude u punom pogonu, zajedno sa svim ostalim o čemu sam govorio, tako da budemo spremni za nove poslove i nove izazove.


VEĆ SAM BIO NA UTAKMICI NA KANTRIDI

 
U Rijeku ste došli sami ili s obitelji?

– Stigao sam sa suprugom, a iz Pakistana ovih dana stiže i naš obiteljski pas.

Jeste li već pronašli novi dom?

– Jesmo, upravo ovih dana selimo u kuću u Pobrima, krasno mjesto s dobrim pogledom, odakle se vidi i terminal pa ću i iz dvorišta vidjeti što se ovdje zbiva (smijeh).

Jeste li imali vremena za obilazak grada i okolice?

– Mjesto mi se čini sjajnim. Oduševila me i hrana, ali iznad svega ljudi. Svi koje smo supruga i ja do sad upoznali, bilo poslom ili privatno, puni su dobrodošlice i s te se strane već osjećamo kao kod kuće. Zapravo, imam osjećaj da smo tu mnogo duže od svega dva tjedna. Inače, dolazim iz Liverpoola pa nisam imao puno izbora oko toga koji ću sport i koji klub zavoljeti – nogomet i nogometni klub Liverpool moje su velike strasti, tako da sam i u Rijeci već bio na nogometnoj utakmici. Stadion pod stijenama izgleda uistinu impresivno, do sad još nisam vidio takvo što, a i atmosfera je vrlo dobra pa ću sigurno pogledati još utakmica.

Osim nogometa, što vam je omiljena razbibriga? 

– Posao, barem tako tvrdi moja žena. Volim odigrati pokoju partiju golfa, iako sam očajan igrač. Gubim čak i od vlastite supruge, ali ipak volim taj sport. Volim i druženje s kolegama i prijateljima, posebno druženja s ljudima s kojima sam povezan i poslom. U poslovanju je vrlo važno povjerenje i međusobni odnosi, tako da mnogo pažnje posvećujem i tom dijelu.
   
   
TERMINAL NA ŠKRLJEVU

Jeste li razgovarali s vodstvom Luke Rijeka koje je nedavno najavilo širenje pozadinskog terminala Škrljevo koji bi, prema predsjedniku uprave Luke Vedranu Devčiću, trebao postati svojevrsna dopuna i pomoćni terminal Brajdice. Jeste li s Lukom već dogovorili neke konkretne korake u tom smjeru?

– Razgovarali smo o tome i namjera je da razvijamo odnose u tom dijelu poslovanja. Terminal na Škrljevu smatram dodatnom vrijednošću koja će obogatiti ponudu terminala na Brajdici.

Je li bilo konkretnih brojki u razgovorima o suradnji na relaciji Brajdica – Škrljevo, u kojoj mjeri AGCT može osigurati popunjenost i zaposlenost prostora na Škrljevu?

– Teško je to već sada reći, ali princip između nas i Luke je da time imamo još jedan proizvod koji možemo prodati, a na nama je da s tim iziđemo i privučemo što je moguće više posla. U idućih nekoliko tjedana definirat ćemo kako to učiniti.

Autor: Marinko Glavan   
Objavljeno: 4. studenog 2012. u 15:36

Novi list Online