[Magnum]

Racionalizacija u pomorskom prometu
Trajno se ukida dužobalna linija Rijeka – Dubrovnik: ima li sponzora za spas?

Više ni u sezoni »Marko Polo« ili »Liburnija« ne bi isplovljavali svakog ponedjeljka i petka prema jugu čime će biti ukinuta pomorska tradicija dužobalnog povezivanja započeta još u 19. stoljeću. Moguće je i ukidanje brzobrodske linije Pula – Unije – Mali Lošinj – Ilovik – Zadar

RIJEKA 

Dužobalna linija Rijeka-Split-Dubrovnik trebala bi biti trajno ukinuta prema prijedlogu Agencije za obalni linijski pomorski promet. Zbog toga iduće godine više ni u sezoni »Marko Polo« ili »Liburnija« ne bi isplovljavali svakog ponedjeljka i petka prema jugu Hrvatske, a time će definitivno biti ukinuta pomorska tradicija dužobalnog povezivanja, koja je započeta još u 19. stoljeću, točnije 1837. godine kada je austrijski Lloyd pokrenuo liniju Trst–Krf–Patras s pristajanjima u dalmatinskim lukama.

To nije i jedina promjena, jer bi u državnom proračunu troškovi sunvencioniranja trebali biti smanjeni za oko 20 milijuna kuna u zimskom plovidbenom redu, pa se na više linija od 1. siječnja 2013. godine predlaže nešto manji broj putovanja. Također se predviđa moguće ukidanje brzobrodske linije Pula-Unije-Mali Lošinj-Ilovik-Zadar, jer istu navodno više nije moguće subvencionirati nakon ulaska RH u Europsku uniju, gdje nije dozvoljena subvencija za linije koje povezuju kopno s kopnom. U tome je i dio argumenata za trajno ukidanje dužobalne linije Rijeka-Dubrovnik. 

Ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet Ivo Baldasar ističe kako je još uvijek riječ o prijedlogu, kojeg ovog tjedna može prihvatiti resorno Ministarstvo i Vlada ili se mogu odlučiti za neku drugu opciju.


Pad prometa

– Mi jednostavno više nemamo dovoljno novca za održavanje dužobalne linije, gdje godišnje subvencija iznosi 13 milijuna kuna, a pritom na njoj imamo sve manje putnika i vozila. Financijski su problemi takvi da nije moguće zadržati broj putovanja na svim linijama na sadašnjoj razini, jer je iz državnog proračuna godišnje za subvenciju pomorskog prometa bilo određeno oko 390 milijuna kuna, a sada je predloženo 375 milijuna kuna. Pritom treba navesti kako bi, ponajviše zbog povećanja cijena goriva, ukupna visina subvencija trebala biti oko 20 milijuna kuna veća ukoliko bismo željeli zadržati sadašnju razinu prijevoza. Stoga smo nastojali za zimski plovidbeni red napraviti određeno reduciranje, koje po nama neće bitno utjecati na kvalitetu povezivanja kopna i otoka.   


Znatna ušteda

Izmjene se odnose isključivo na zimski plovidbeni red u kojem nastojimo uštedjeti oko 20 milijuna kuna, dok u sezoni nema promjena izuzev dužobalne linije, čije će ukidanje biti teško izbjeći, ističe Baldasar, dodajući kako se ukupno planira uštedjeti u subvencijama oko 37,6 milijuna kuna. On iznosi i podatke o padu prometa na dužobalnoj liniji, koja je već reducirana 2010. godine kada je po prvi puta ukinuta u zimskom periodu. Te je godine liniju koristilo 65.897 putnika, a već naredne godine promet je bio manji 31 posto. Slično je i s vozilima, kojih je 2010. godine bilo 11.464 da bi godinu dana kasnije ta brojka pala na 7.934 vozila.

Možda i najveća promjena u zimskom plovidbenom redu odnosi se na liniju Lastovo-Vela Luka-Split, gdje se broj od 12 putovanja smanjuje na sedam putovanja tjedno, a umjesto dva do Lastova bi od početka iduće godine putovao samo jedan brod. Tu je i najveća ušteda od 10,5 milijuna kuna. Između Splita i Rogača predviđena su tri umjesto dosadašnja četiri putovanja tjedno (ušteda 1,4 milijuna kuna), a jedno putovanje tjedno bilo bi ukinuto i na liniji Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj.


Traži se sponzor za spas linije

– Mi još uvijek pokušavamo pronaći neko rješenje za opstanak dužobalne linije, koja je ekonomski neisplativa, ali i dalje ima turističku vrijednost. Postoji opcija i za sufinanciranje od strane Hrvatske turističke zajednice, ali se bojim da su izgledi tu jako mali, jer oni imaju i drugih zahtjeva iz otočnih općina i gradova. Nije nemoguće tražiti sponzora za tu liniju, recimo jaku državnu tvrtku kao što je Ina, Croatia osiguranje ili netko treći, kaže Ivo Baldasar.

Autor: Darko Pajić   
Objavljeno: 21. studenog 2012. u 7:49

Novi list Online