Author [EN] [PL] [ES] [PT] [IT] [DE] [FR] [NL] [TR] [SR] [AR] [RU] Topic: Riječki Torpedo  (Read 4169 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline pp1972

  • Global Moderator
  • *
  • *
  • Join Date: Apr 2009
  • Posts: 13026
  • Age: 47
  • Location: Rijeka
  • Country: hr
  • Gender: Male
  • Last Login:Today at 05:30:18 PM
  • COON & FRIENDS
Riječki Torpedo
« on: November 01, 2012, 02:57:26 PM »


Prvi Torpedo
Integralni dio torpedo kemijske olovke "Posljednji riječki torpedo" je i 30-minutni dokumentarni film "Prvi torpedo" riječkog redatelja Bernardina Modrića. Ta filmska priča o nastanku torpeda u Rijeci, u kojoj su korišteni arhivski snimci proizvodnje i testiranja, vodi nas i do europskih prijestolnica.

You are not allowed to view links. Register or Login
« Last Edit: November 01, 2012, 03:20:40 PM by pp1972 »

Offline pp1972

  • Global Moderator
  • *
  • *
  • Join Date: Apr 2009
  • Posts: 13026
  • Age: 47
  • Location: Rijeka
  • Country: hr
  • Gender: Male
  • Last Login:Today at 05:30:18 PM
  • COON & FRIENDS
Re: Riječki Torpedo
« Reply #1 on: November 01, 2012, 03:06:36 PM »


Kada se 2007. u sretnim okolnostima grupica entuzijasta, "torpedista", okupila oko Muzeja grada Rijeke, pristigla su i prva torpeda i brojni torpedni instrumenti, dijelovi torpeda i alati.

Ova je izložba prvi konkretan korak prema muzejskoj zbirci -- muzeju industrijske baštine. O nužnosti muzeja toga tipa u Rijeci promišlja se već više godina, no tek se odnedavna o tome ozbiljno govori.

Naš je pristup istraživanju torpeda zasnovan na očaranosti dostignućima tehnike i na tome što se osobit uspon događao u Rijeci koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući torpedu doživjela svjetski ugled.
Upravo su u tvornici torpeda uvedene brojne tehničke inovacije, izumljeni i prvi put iskušani brojni novi instrumenti.
Nimalo manje zadivljujuća nije ni spoznaja da su u tvornici torpeda Whitehead u Rijeci izvođena rana akustička i aerodinamička istraživanja i da je ovdje dokazan proboj zvučnog zida!

Oko izložbe o riječkom torpedu okupili su se brojni suradnici raznih struka i različitih interesa te više nego suradnički raspoloženi muzeji i druge ustanove.
Izražavamo najiskreniju zahvalnost svima koji su se s gotovo neusporedivim entuzijazmom i volonterskim marom uključili u nastajanje ove izložbe.

Ervin Dubrović

You are not allowed to view links. Register or Login
« Last Edit: November 01, 2012, 03:20:55 PM by pp1972 »

Offline Magnum

  • Administrator
  • *
  • *
  • Join Date: Apr 2009
  • Posts: 1310
  • Age: 53
  • Location: Rijeka
  • Country: hr
  • Gender: Male
  • Last Login:Today at 07:42:54 AM
    • Magnum's Place
Re: Riječki Torpedo
« Reply #2 on: December 10, 2012, 03:54:22 PM »



 Snimljeno 10.12.2012. na lokaciji Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Photo by Magnum


























Magnum
Administrator
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login

Offline Magnum

  • Administrator
  • *
  • *
  • Join Date: Apr 2009
  • Posts: 1310
  • Age: 53
  • Location: Rijeka
  • Country: hr
  • Gender: Male
  • Last Login:Today at 07:42:54 AM
    • Magnum's Place
Re: Riječki Torpedo
« Reply #3 on: December 10, 2012, 08:58:39 PM »


Povijest tvornice Torpedo Rijeka



Nekoliko riječkih poduzetnika 1853. godine počelao je realizirati ideju izgradnje nove tvornice, ljevaonice metala. Oni osnivaju anonimno akcionarsko društvo pod nazivom “Fonderia Metalli”. Takvu vrstu metaloprerađivačke industrije Rijeka do tada nije imala. Nova tvornica “Fonderie Metalli” počinje raditi 1853./1854. godine, a smještene je na zapadnom dijelu grada.



U njoj se prvenstveno lijevaju sidra i popravljaju željezni parni brodovi. Tvornica torpeda u Rijeci izrasla je tragom zamisli Riječanina Giovannija Luppisa o obrambenom oružju protiv neprijateljskih brodova, nazvanom »spasitelj obale«. Luppis se idejom bavio početkom 1860-ih, bez dovoljno tehničkih znanja i sredstava za realizaciju. Za nju uspijeva zainteresirati inž. Roberta Whiteheada, upravitelja tvrtke Stabilimento tecnico fiumano. Whitehead razvija prototip i iskušava ga 20. prosinca 1866. Za pokusna lansiranja 1868. na topovnjaču ″Gemse″ ugrađuje svoj izum, lansirnu cijev. To je učinjeno u riječkom brodogradilištu braće Schiavon, čime ″Gemse″ postaje prvi torpedni brod na svijetu. Stabilimento se 1875. transformira u Tvornicu torpeda R. Whitehead & Co. To je prva svjetska tvornica torpeda, s godišnjom proizvodnjom od 800 primjeraka. Riječka torpeda naručuju Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Švedska, Japan, Argentina, Rusija…


Robert Whitehead (right) with a rather battered test torpedo, Fiume, c1875. His son John is at left.

Tvornica će osnovati pogone u inozemstvu, s vremenom dopustiti i licencnu proizvodnju širom svijeta. Proizvodnja torpeda u Rijeci potrajat će do 1966. Uz hale bivše Tvornice još se nalazi građevina lansirne rampe iz 1930-ih.Vlasnici “Fonderie” vrlo brzo uočavaju, kako je za aktiviranje kapaciteta ljevaonice potrebno naći novi stučni kadar i u Trstu uočavaju mladoga engleskog inžinjera Roberta Whiteheada, koji radi u sličnoj tršćanskoj industriji, pa on prihvaća poziv za prelazak u riječku tvornicu 1856./57. Whitehead preuzima vodstvo tvornice, ulazi u Upravu te reorganizira i proširuje proizvodnju. Tvornici daje novo ime “Stabilimento Tecnico di Fiume”. Tu se počinju proizvoditi brodski parni kotlovi i parni strojevi, najmoderniji proizvodi toga doba, a nešto kasnije i željezni parni brodovi.

Gotovo u isto doba, šezdesetih godina XIX. st. u Rijeku se nakon uspješne mornaričke karijere u austrijskoj ratnoj mornarici, povlači u mirovinu rođeni Riječanin Giovanni Biagio Luppis (Ivan Lupis Vukić). On tu pokušava realizirati svoju dugogodišnu ideju “spasioca obale” (salvacoste), novoga mornaričkog oružja kojim bi se na daljinu moglo djelovati na neprijateljske brodove. G. B. Luppis nije imao tehničkog znanja ni sredstava za razvoj i usvršavanje svojeg projekta.1864. godine dolazi u kontakt s Robertom Whiteheadom koji, svojim stručnim znanjem i tehničkim mogućnostima riječkog Stabilimenta može osposobiti “salvacostu” za efikasno mornaričko oružje. Na temelju Luppisove ideje, Whitehead razvija potpuno novi proizvod i naziva ga torpedo.



U izradi i konstriuranju torpeda pomažu mu tehničar Annibale Ploech i sin John Whitehead. Razvoj novog originalnog prototipa torpeda traje do kraja 1866. Godine pa su prvi pokusi s torpedom učinjeni 20. prosinca 1866. godine. Na dodatnom usvršavanju torpeda radi se do proljeća 1868. Za lansiranje torpeda u riječkom brodogradilištu braće Schiavon adaptirana je topovnjača “Gemse”, na koju je ugrađena torpedna lansirna cijev, novi originalni Whiteheadov izum. U riječkom zaljevu, ispred tvornice obavljeno je više od 50 lansiranja torpeda . Komandant topovnjače “Gemse” bio je poručnik fregate grof Georg Hoyos, koji se kasnije oženio s Alice Whitehead, kćeri R. Whitehada.
Prva riječka torpeda nosila su ime Luppis-Whitehead torpeda, a u kasnijem razvoju zvala su se samo Whitehead torpeda, taj se naziv zadržao gotovo stotinu godina, sve do izuma i razvoja današnjih modernih torpeda.



Riječki izum svi su procijenili perspektivnim, ali u prvim godinama nije bilo dovoljno narudžbi stoga “Stabilimento” ulazi u krizu, likvidira se 1873. godina, preuzima ga R. Whitehada te on početkom 1875. transformira tvrtku u privatno poduzeće pod nazivom “Torpedo-Fabrik von Robert Whitehead“. R. Whitehead početkom XX. st. tvrtku pretvara u akcionarsko društvo “Whitehead & Co.”, Societa in Azioni. Na njeno čelo, nakon smrti R. Whiteheada 1905. g., dolazi grof Edgar Hoyos sin Georga Hoyosa. Engleske obiteljske tvrke Vickers Ltd. i Armstrong-Whitworth & Co. kupuju tvrku od nasljednika obitelji Whitehead te tvornica ostaje u engleskim rukama sve do početka I. svjetskog rata.

Riječka tvornica torpeda osnovala je brojne filijale diljem svijeta i sklopile posebne ugovore o proizvodnji torpeda u Weymouthu u Engleskoj (1891.), Newport, USA (1892.), La Spezia, Italia (1907.), “Lessner & Obukoff ”, Rusija (1910.), St. Tropez, Francuska (1913.), Napoli, Italija (1914.). Godine 1934. Uprava riječke tvornice donosi odluku o formiranju novu tvornice torpeda u Livornu, u Italiji, pod nazivom “Societa Anonima Motofides”.



Nakon I. svjetskog rata i formiranja nove granice između Jugoslavije i Italije, zapadni dio grada na kojem je bila tvornica torpeda pripao je Italiji pa talijanska vojna industrija od siječnja 1924.godine ulazi u tvornicu torpeda. Tvornica tada nosi naziv “Societa di Esercizio Stabilimenti Whitehead”, a od 1930. godine “Silurificio Whitehead di Fiume” S.A.

Tvornica je odmah po završetku II. svjetskog rata, nakon ratnih razaranja, promijenila 1945. god ime u “Jadran”, djelomično je osposobljena za rad i u njoj je počela proizvodnja. Dio proizvodnje bio je usmjeren različitim predmetima široke potrošnje (lokoti, upaljači, gorionici), a dio vojnoj proizvodnji (torpeda, lansirni uređaji). Tvornica se počela pripremati i za proizvodnju dieselskih motora., godine 1947. proizveden je prvi dieselski motor snage 7-9 KS pod nazivom “Torpedo motor”. Od 1950. do1953. nosila je ime “Poduzeće Aleksandar Ranković”, i na godinu proizvodila do 2000 motora pod nazivom “Aran”.

Tvornica je 1953. godine promijenila ime u “Torpedo” tvornica motora. Tu su se odvijale dvije usporedne proizvodnje, jedna je bila vojna, tj. proizvodnja torpeda, a druga civilna proizvodnja različitih vrsta dieselskih motora, vozila, traktora i sl. U proizvodnji dieselski motora razvijali su se razni tipovi motora, vlastite konstrukcije i po stranim licencijama. Tvornica 1965. godine proširuje svoj program dieselskih motora i razvija rovokopače, utovarivače, kamione i traktore. Oko godine 1966. tvornica napušta vojni program proizvodnje. 1975. godine započinje proizvodnja zrakom hlađenih diesel motora u suradnji s tvrtkom Duetz iz Kolna te svoje proizvode plasira širom svijeta. Na temelju tih motora 1985. godine počinje proizvodnja više tipova originalnih traktora vlastite konstrukcije. Devedesetih godina XX. st. u tvornici se razvija više vrsti namjenskih vozila i kamiona. U posljednjih nekoliko godina tvornica je zbog brojnih tranzicijskih i tržišnih problema u krizi te je u njoj otvoren proces stečaja.

Prema dosada dostupnim izvorima u riječkoj tvornici torpeda od 1866. godine do kolovoza 1943. godine proizvedeno je 20.323. torpeda, 1053 lansirne cijevi i 1368 visokotlačnih kompresora. Tvornica je imala godišnji kapacitet proizvodnje od oko 1000 torpeda. Prije I. svjetskog rata proizvodilo se na godinu do 800 torpeda, 1942. godine proizvedeno je 1170 torpeda. Rekordna proizvodnja 1943. g. bila je 160 komada torpeda u jednom mjesecu. Proizvodnja torpeda u riječkoj je tvornici prestala oko 1966. godine.
« Last Edit: December 10, 2012, 09:05:38 PM by Magnum »
Magnum
Administrator
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login

Offline Magnum

  • Administrator
  • *
  • *
  • Join Date: Apr 2009
  • Posts: 1310
  • Age: 53
  • Location: Rijeka
  • Country: hr
  • Gender: Male
  • Last Login:Today at 07:42:54 AM
    • Magnum's Place
Spašavanje lansirne rampe torpeda više ne trpi odgodu
« Reply #4 on: March 22, 2013, 09:12:01 AM »


Spomenik kulture propada
Spašavanje lansirne rampe torpeda više ne trpi odgodu

Iako se o obnovi lansirne rampe torpeda raspravlja već godinama, do današnjeg dana nije se našao nitko tko bi se prihvatio sanacije. Sada je ipak dovršen idejni projekt obnove tog jedinstvenog spomenika industrijske baštine

K onstruktivna sanacija lansirne rampe torpeda je moguća, a koštala bi oko osam milijuna kuna – zaključak je stručnjaka koji su dovršili izradu idejnog projekta obnove tog riječkog spomenika kulture u propadanju. Time je zaključena prva faza izrade projekta sanacije što ga financiraju Ministarstvo kulture i Grad Rijeka, a vodi doc. dr. Davor Grandić s riječkog Građevinskog fakulteta.
 

Idejni projekt, zajedno s elaboratom o postojećem stanju građevine, geotehničkim elaboratom i 3D snimkom lansirne rampe nedavno je predan Konzervatorskom odjelu u Rijeci, u kojem su zadovoljni dobivenim rezultatima, jer obaraju zaključke istraživanja od prije nekoliko godina kada se tvrdilo da je lansirnu stanicu praktički nemoguće obnoviti i da je jedino rješenje izrada njezine replike.
  Središnja točka rute torpeda

– Dokumentacija koju smo dobili sadrži i procjenu troškova izrade replike koja bi koštala oko 6,5 milijuna kuna. Iako je riječ o nešto jeftinijem rješenju, smatramo da razlika nije tako velika da bi opravdala uklanjanje izvorne građevine. Zbog toga mislimo da je svakako treba obnoviti u originalu – kažu pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci Željko Bistrović i Miljenko Smokvina iz riječke udruge Pro Torpedo za zaštitu i očuvanje industrijske baštine koji je prvi pokrenuo incijativu za obnovu lansirne rampe i muzejske zbirke torpeda. Od tada do danas prošlo je točno dvadeset godina, a da nije učinjeno ništa za spas građevine koja nezaustavljivo propada i prijeti joj urušavanje.
 

– Za tri godine obilježit ćemo 150. godišnjicu izuma torpeda i bilo bi idealno da u tom roku konačno definiramo što s lansirnom rampom želimo napraviti i da se prione radovima. U neposrednoj blizini imamo veliku željezničku remizu, izuzetnu građevinu kojoj za budućnost također treba utvrditi novu namjenu, a tu je i lučica torpeda u koju bismo možda mogli smjestiti i Titov »Galeb«. Nadamo se da će vizije vezane uz revitalizaciju cijelog tog prostora jednom ipak zaživjeti, a možemo ih pokrenuti upravo obnovom lansirne stanice koju svakako treba turistički valozirati i uključiti u međunarodne rute industrijske baštine. Rijeka kao rodno mjesto torpeda ima mogućnost postati središnja točka rute koja bi povezala sve torpedne stanice svijeta – uvjeren je Smokvina, a slično razmišljaju i u riječkom Konzervatorskom odjelu.

– Sad kad imamo idejni projekt sanacije, konačno treba utvrditi tko će i na koji način o lansirnoj stanici skrbiti ubuduće. Nakon idejnog trebala bi uslijediti izrada glavnog i izvedbenog projekta, za što su također odobrena sredstva, ali što ćemo s tim ako ne znamo tko će se prihvatiti realizacije? Zbog toga krajem ožujka planiramo sastanak sa svim potencijalno zainteresiranim stranama da vidimo možemo li definirati modus financiranja, jasan muzeloški koncept i budućeg korisnika prostora. Naravno, lansirnu stanicu možemo spasiti i samo kao konstrukciju, ali ako je ne stavimo u funkciju i ako se o njoj i nakon toga neće nitko brinuti – smatram da nismo puno napravili – kaže Bistrović.
 
Jalova prepucavanja

Iako se o obnovi lansirne rampe torpeda raspravlja već godinama, do današnjeg dana nije se našao nitko tko bi se prihvatio sanacije. U Gradu Rijeci su kao glavni razlog nebrige za jedinstvenu građevinu isticali činjenicu da se lansirna rampa nalazi na pomorskom dobru unutar lučkog područja, pa bi o njoj trebala skrbiti Lučka upravu koja to nije činila. Istodobno, iz Lučke su uprave poručivali da bi brigu o tome trebao voditi onaj tko ubire spomeničku rentu. U tim prepucavanjima spomenik je posve oronuo, iako su se deklarativno svi zalagali za njegovu obnovu.

Ako se tako nastavi, nema nikakve sumnje da će lansirna stanica u nepovrat propasti. Stoga je krajnji čas da svatko preuzme svoj dio odgovornosti, a to se osim na Lučku upravu odnosi i na tijela državne uprave te lokalne samouprave – kaže Bistrović.

– Iako Lučka uprava ima prvenstvenu obavezu osigurati sredstva za odražavnje spomenika na pomorskom dobru kojim upravlja, ta obaveza postoji i za druge. Grad ubire velika sredstva od spomeničke rente i kad bi svake godine trećinu uložio u obnovu lansirne stanice, za tri godine bismo imali obnovljen spomenik. Možda bi i tvrtka »Jedinstvo« kao vlasnik bivših tvorničkih hala »Torpeda«, uz koje treba otvoriti pristup lansirnoj stanici, bila spremna sudjelovati u njezinoj obnovi kad bi dobila neke olakšice, na način da se oslobodi plaćanja spomeničke rente ili dijela komunalnih doprinosa.

To su teme o kojima želimo razgovarati, a osim Lučke uprave, Grada Rijeke i tvrtke »Jedinstvo«, podrazumjevamo i sudjelovanje Ministarstva kulture. Pozvani su i predstavnici Primorsko-goranske županije, a od svih očekujemo dobru suradnju i konkretan dogovor, jer je spomenik pred urušavanjem i više ne trpi nikakvu odgodu – zaključuje Bistrović.

Autor: Nela Valerjev Ogurlić   
Objavljeno: 20. ožujka 2013. u 10:59

Novi list Online
Magnum
Administrator
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login

 

capable capable


Alfa Auto - servis



Luminis Digital Photography