[Magnum]

Luka Rijeka i HŽ na velikom ispitu
Stiže brod rekorder: Pola stoljeća stare lokomotive teglit će 163.000 tona rudače

Brod od čak 289 metara dopremit će 12. rujna teret za mađarske željezare. Luka Rijeka i HŽ povjereni će posao odrađivati u tri smjene. Osim 100 vagona dnevno, HŽ mora osigurati minimalno četiri dovoljno jake i pouzdane lokomotive



U zadnjih 20 godina nijedan brod veličine Cape Venija nije pristao na terminal za rasuti teret

RIJEKA  Zbog dolaska broda Cape Veni, dužine 290 metara i gaza od 17,5 metara, koji 12. rujna pristaje na terminal za rasuti teret u Bakru, Luka Rijeka i Hrvatske željeznice naći će se pred velikim ispitom.

U osam predviđenih dana zadržavanja, čak 163 tisuće tona željezne rudače prebacivat će se s broda u lučka skladišta, a iz njih na vagone kojima odlaze na konačno odredište u mađarske željezare.

U zadnjih 20 godina nijedan brod ovakve veličine nije pristao na terminal za rasuti teret. Dosad je najveći problem predstavljao gaz limitiran na 16,5 metara. No otkad je prošle godine, anagažmanom Lučke uprave Rijeka, počišćeno morsko dno u bakarskoj luci, te se gaz produbio na 18 metara, više nema tehničkih problema za prihvat ovako velikih brodova.
Dogovorena brzina

Od Luke Rijeka i HŽ-a sada se očekuje da ispoštuju dogovorenu brzinu iskrcaja tereta i njegov transport za Mađarsku. Očekuje se da će i Luka Rijeka i HŽ, s ciljem ispunjenja rokova, povjereni posao odrađivati u tri smjene. Najveći problemi mogu nastati zbog lokomotiva kojima će se teret izvlačiti iz Bakra do Škrljeva pa do Moravica.

Radi se, naime, o tome da će HŽ za ovaj posao, osim svakog dana 100 vagona, morati osigurati minimalno četiri dovoljno jake i pouzdane lokomotive. Kako je poznato, na širem riječkom području, zbog specifičnosti naponskog sustava na željeznici, uglavnom se koriste preko 50 godina stare talijanske lokomotive Ansaldi koje rade na struju.

U slučaju njihovih kvarova, HŽ će se prebaciti na korištenje dizel lokomotiva zbog čega će cijena njegove usluge interno porasti te može izostati očekivana dobit iz ovog posla. Dolazak broda dimenzija poput Cape Venija osim što je posao od kojeg profit mogu ostvariti Luka Rijeka, Hrvatske željeznice, špediteri i agencije, ukazuje i na sve slabosti riječkog prometnog pravca.

Upravo je problem s lokomotivama dio šireg konteksta vezanog za nedovoljno ulaganje u riječki prometni pravac. Stručnjaci ukazuju na mogući paradoks cijele priče – da je u Luku Rijeka konačno došao pravi teret, i to u velikim količinama, a da taj posao zbog starih i dotrajalih lokomotiva u realizaciji može doći pod znak pitanja.
Splet okolnosti

 S druge strane, Luka Rijeka, ukoliko se posao obavi u roku i bez većih problema, i u perspektivi može očekivati ovakve brodove. Pritom ipak treba naglasiti da je to manje rezultat kvalitete usluge koja se ovdje pruža, a puno više igra slučajnosti i splet prirodnih okolnosti koje Rijeci idu u prilog.

Jedna je okolnost limitiranost gaza u koparskoj luci ograničenoj na brodove do 70 tisuća tona pa ne može primiti brodove poput Cape Venija ukupne nosivosti od 176 tisuća tona.

Druga je okolnost suša koja vlada Europom, uslijed čega je plovnost Dunava, do kojeg teret dolazi preko rumunjske Constanze, zbog vodostaja sve manja, u svakom slučaju nedovoljna za transport riječnim putem golemih količina željezne rude do mađarskih željezara. Treća je okolnost, koja Rijeci također ide u prilog, cijena dnevnog najma broda poput Cape Venija.

Rekordno niske cijene sada iznose oko 9.000 dolara na dan, a nekad, kad je postojao deficit brodskog prostora, kretale su se i do 100 tisuća dolara na dan. Upravo zbog niske cijene najma, ovakvu je vrstu tereta trenutno isplativije prevoziti golemim brodovima poput Cape Venija, što Rijeci omogućava, zbog tehničke mogućnosti njegovog prihvata, dobivanje profitabilnih poslova.

Odustali od nabavke

Ipak, ukoliko želi i dalje biti konkurentan za ovakve vrste poslova, a da njihovo dobivanje ne bude isključivo rezultat suša u Europi, premalog gaza koparske luke ili niske cijene dnevnog najma broda, riječki prometni pravac hitno se mora pojačati kupnjom novih lokomotiva.

Iako je postojao plan zamjene tih prastarih lokomotiva novim, Siemensovim, pa je i raspisan natječaj za njih 15 s prosječnom cijenom od oko 3,5 milijuna eura, zasad se odustalo od nabavke koja riječku luku i prometni pravac stavlja u konkurentniji položaj.

Koliko je, samo za Luku Rijeka, posao pretovara željezne rude profitabilan govore podaci: Luka će svaku pretovarenu tonu obračunati oko 4 eura, a kako se radi o 163 tisuće tona, prihod od tog iznosit će 650 tisuća eura.

S obzirom na vrstu i količinu internih troškova, Luci će ostati čista dobit možda i od pola milijuna eura samo na poslovima pretovara jednog broda. Lučka uprava, pak, uprihodovat će 47 tisuća eura.


Zarada

Prihod Luke Rijeka  650.000 eura
Dobit Luke Rijeka    500.000 eura
Lučka uprava   47.000 eura


Autor: Robert Frank   
Objavljeno: 30. kolovoza 2012. u 8:12

Novi List Online

[br]

Sve je OK ali kad počinju novinari Novog lista  uspoređivati Luku Rijeka i Kopar onda pišu gluposti. To se u ovom članku odnosi na gaz luke Kopar. U Luku Kopar brodovi Capesize dovoze rudaču i ugljen više od dvadeset godina. Ove godine je u luku Kopar uplovilo cca. petnajst capesize bulk carriera ( ovo se može provjerit na stranici luke Kopar). Ali kad več piše g. FRANK Robert članak  u novinama mogao bi provjerit  informacije.
 Rudača za mađare ide preko Bakra ali dosad išla je u manjim količinama i preko Consatnze pa dalje po Dunavu.
Preko Kopra Mađari po mojim informacijama nisu još vozili a mislim i da neče jer ima Kopar dosta posla sa Slovenskim  željezarama a najviše posla rade za Voest Alpine iz Avstrije.
Ako slučajno tko od forumaša poznaje ovog novinara neka mu slobodno ovo  prenese.

PS drugi put kad piše slične članke neka prvo provjeri informacije a ne, da piše gluposti.

LP BR

 

[Magnum]

Otplovio najveći brod iz Bakarskog zaljeva
Teret s Cape Venija prekrcan dan prije roka

Završetkom posla prije roka, Luka Rijeka d.d. je pokazala punu spremnost za prihvat i servis velikih brodova, stoji u priopćenju Luke Rijeka

BAKAR Najveći brod koji je u posljednjih 20 godina uplovio u Bakarski zaljev, »capesize« plovilo Cape Veni, otplovio je jučer iz Bakra. Iz Luke Rijeka ističu da su posao prekrcaja 163.000 tona željezne rudače obavili prije ugovorenog roka.

– Iskrcaj je završen dan prije roka, tijekom noći s 19. na 20. rujna i brod je 20. rujna u ranim jutarnjim satima isplovio iz riječkog lučkog bazena Bakar. Brod Cape Veni iz klase »capesize« brodova prvi je takav brod servisiran na bakarskom terminalu nakon 20 godina i predstavlja povratak velikih poslova u luku Rijeka. Ovaj teret, akviziran u oštroj konkurenciji s ostalim pravcima, važan je za Luku Rijeka d.d., ali i sve ostale sudionike na pravcu.

Završetkom posla prije roka, Luka Rijeka d.d. je pokazala punu spremnost za prihvat i servis velikih brodova, stoji u priopćenju Luke Rijeka.

Rok za prekrcaj je bio osam dana, a posao je obavljen u sedam dana. Sukladno uzancama u pomorstvu, na ovaj način Luka je dobila dodatni prihod.

Autor: Ivor Balen            
 Objavljeno: 20. rujna 2012. u 20:15

Novi List Online