[Magnum]

Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.
 
 Ukupna investicija projekata u istima je 499,5 mil. EUR, a sve se investicije financiraju iz državnog proračuna, kao i zajmova Svjetske banke, Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Njemačke razvojne banke (KfW) te uz državno jamstvo.
 
 You are not allowed to view links. Register or Login
 
  Rijeka
 Realizacija Rijeka Gateway projekta, čija je ukupna vrijednost 190 milijuna Eura, provodi se u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesene 30. travnja 2003. godine i 12. srpnja 2003. godine, a temeljem koje je potpisan Ugovor o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Lučke uprave Rijeka, kojim se osigurava financiranje iz državnog proračuna.
 
 Rijeka Gateway Projekt obuhvaća 3 komponente:
 
 1. restrukturiranje i modernizacija luke putem:
 a)  obnove infrastrukture u zapadnom dijelu luke i izgradnjom kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu
 b)  nabave suvremenih uređaja za manipulaciju teških tereta, ugradnjom sustava za upravljanje plovidbom i sustava za razmjenu elektroničkih podataka
 
 2. ponovni razvoj graničnog područja između luke i grada, što uključuje obnovu lučkog područja i izgradnju  putničkog terminala
 
 3. poboljšanje međunarodnog cestovnog pravca i to:
 a)  izgradnjom južne trake riječke zaobilaznice i spojnih cesta, kao i autoceste Zagreb-Macelj, sanacijom Krčkog mosta i uklanjanjem crnih točaka
 b)  uvođenjem sustava upravljanja kolnicima i mostovima, te manje opreme i upravljačkog softwarea.
 
 Ukupna vrijednost lučke komponente prvog i drugog Rijeka Gateway projekta iznosi 190 milijuna EUR-a, od čega 158 milijuna EUR-a zajma Svjetske banke i 32 milijuna EUR-a domaćeg udjela iz državnog proračuna. Sukladno pravilima Svjetske banke o postotku financiranja izdataka pojedinih kategorija troškova, Vlada RH je osigurala domaći udio u Projektu u vidu potpore Lučkoj upravi Rijeka.
 
 Cjelokupnom realizacijom projekta stvaraju se preduvjeti za daljnji razvoj teretnog i putničkog prometa u luci Rijeka, te se postiže specijalizacija terminala i omogućuju na bazi PPP i BOT daljnja ulaganja kapitala u lučke operacije.
 
 Rijeka Gateway projekt obuhvaća razvoj područja Delte i luke Baros koji je usmjeren na stvaranje novih urbanih površina. Uklanjanjem skladišta i ostalih nefunkcionalnih građevina na tom prostoru stvorit će se novih 17 ha za gradnju urbanih sadržaja koji su nužno potrebni za nastavak razvoja grada Rijeke.
 
 Projekt uključuje i uvođenje strateškog partnera u društvo Jadranska vrata d.d., a koji je ovlaštenik koncesije na kontejnerskom terminalu Brajdica. Postupak odabira strateškog partnera je završen, te je dana 05. ožujka 2011. godine u Rijeci potpisan Ugovor između Luke Rijeka d.d. o strateškom partnerstvu i vlasničkom povezivanju tvrtki Jadranska vrata d.d. i International Container Terminal Services Inc. (ICTSI).

 You are not allowed to view links. Register or Login
 
Ploče
 Realizacija Projekta integracije trgovine i transporta ima za cilj povećati kapacitet, učinkovitost i kvalitetu usluga uz južni dio koridora Vc s naglaskom na luku Ploče.
 
 Ukupni trošak projekta je procijenjen na 91 milijun Eura sa zajmom Svjetske banke od 58,8 milijuna Eura, zajmom Europske banke za obnovu i razvoj od 11,2 milijuna Eura, dok je udio Vlade RH 21 milijun Eura.
 
 Projekt sadrži 3 komponente: razvoj lučke infrastrukture, integracija transporta i trgovine i samu provedbu projekta.
 
 Razvoj infrastrukture luke Ploče
 (1) izgradnja kontejnerskog/višenamjenskog terminala
 (2) izgradnja terminala za rasute terete
 (3) izgradnja/obnova cestovne/željezničke/energetske infrastrukture na području luke i izgradnja ulaznih lučkih objekata
 
 Kontejnerski / višenamjenski terminal
 Novi terminal je izgrađen južno od obale br. 5 s mogućnošću daljnjeg proširenja ovisno o prometu. Faza IA, koja  je izgrađena kroz ovaj projekt, obuhvaća sljedeće: Obalu br. 7 u dužini od 280 metara, širine 27 metara sa Ro-Ro rampom, skladišni prostor, ceste i prostor za pretovar kapaciteta 40.000 TEU jedinica, bageriranje područja radi postizanja dubine mora od 13,5 metara, opskrbu vodom, sakupljanje otpadnih i oborinskih voda, energetska postrojenja na terminalu te  cestovni priključak za spomenuti terminal.
 Terminal je otvoren u kolovozu 2010. godine.
 
 Terminal za rasute terete
 Terminal za rasute terete izgradit će se na jugoistočnom dijelu luke na desnoj strani kanala Vlaška. Cjelokupni terminal izgradit će se u dvije faze i imat će kapacitet od 5 milijuna tona na godinu. Prva faza terminala izgradit će se sa reduciranom prekrcajnom opremom i skladišnim kapacitetom od 4 milijuna tona godišnje. Dužina obale bit će 350 metara s mogućnošću prihvata brodova do 80.000 DWT (Panamax) u prvoj fazi, premda će se obalna struktura izgraditi za veće brodove (Capesize preko 80.000 DWT) u slučaju potrebe za takvim brodovima u budućnosti.
 Projekt izgradnje terminala za rasute terete rezultira novom lučkom površinom od 25 ha i  novom obalom 300 metara za prihvat brodova od 150 DWT. Ovim projektima odgovorit će se zahtjevima gospodarskih subjekata Bosne i Hercegovine i ostalim gospodarstvenicima u državama koje su vezane za Vc koridor. I u ovom slučaju suprastruktura će se graditi na osnovu BOT ili PPP.

 You are not allowed to view links. Register or Login
 
Zadar
 Ugovor o jamstvu i ugovor o zajmu potpisani su 7. rujna 2007. za projekt izgradnje Nove luke Zadar u Gaženici u ukupnoj vrijednosti od 220 milijuna eura, od čega je zajam KfW-a 120, a EIB-a 100 milijuna eura. Investitor cijelog projekta je Lučka uprava Zadar uz jamstvo Vlade Republike Hrvatske.
 
 Tim će se sredstvima financirati projekt izmještanja trajektnog terminala smještenog u središtu stare gradske jezgre i izgradnja nove trajektne luke u Gaženici, udaljene 3,5 km južno od gradskog središta. Završetak izgradnje kompletne luke se očekuje početkom 2014. godine, s time da bi obale otočkog i međunarodnog terminala trebale biti završene početkom 2012 godine.
 
 Izgradnja luke odvija se kroz tri faze:
 
 

• Nasipavanje i izrada sekundarnog lukobrana

• Izrada obala i to:

• otočki terminal
• dužobalni terminal
• međunarodni terminal koji uključuje i obalu za brodove na kružnim putovanjima te RO-RO brodove

        -      cesta Gaženica-Biogradska, rotor, interne prometnice, podzemne instalacije
 
 

• terminalske zgrade sa svim tehničkim, kontrolnim, prometnim i komercijalnim sadržajima

Realizacijom projekta smanjit će se pritisak putničkih brodova na povijesnu jezgru Zadra te će se dobiti suvremena putnička luka za prihvat svih vrsta putničkih i ro-ro brodova. Tako se stvara nova lučka površina od 250.000 metara četvornih s ukupnom dužinom od oko 3.000 metara. Najveća dubina uz obalu iznosila bi 13 metara, što omogućuje prihvat i najvećih putničkih i brodova na kružnim putovanjima. Na ovaj način dugoročno se rješava problem pomorskog putničkog prometa u Gradu Zadru.
 
  You are not allowed to view links. Register or Login

 Šibenik
 U luci Šibenik u tijeku su radovi na izgradnji putničkog terminala na novoj obali Vrulje u iznosu 12 milijuna Eura.  Ugovor o jamstvu između Vlade Republike Hrvatske i EBRD-a, te Ugovor o kreditu između Lučke uprave Šibenik i EBRD-a potpisani su 2010. godine. Potpuna implementacija Projekta se očekuje do kraja 2013. Procjenjuje se da bi izgradnja budućeg terminala bila oko 25 milijuna Eura, a gradio bi se temeljem natječaja za koncesiju.
 
 Implementacijom infrastrukturnog projekta luka Šibenik dobit će novih 9.800 metara četvornih obalne površine i time se povećava obalna linija za 520 metara, a čime luka dobiva na konkurentnosti. Također, moći će pružiti kvalitetan vez za opsluživanje brodova dužine do 260 m, velikog trajekta odnosno broda (cruisera) i pristajanje tri broda u domaćem linijskom prometu istovremeno.
 
 U sadašnjoj situaciji luka Šibenik nema odgovarajući putnički terminal, pa se promet odvija djelom na obali koja je predviđena za prekrcaj tereta. Izgradnjom terminala dugoročno se rješava pitanje putničkog prometa u luci Šibenik, mogućnost prihvata brodova na kružnim putovanjima, za što već postoji interes, a ujedno bi se riješilo pitanje odgovarajućih ureda Lučke kapetanije, carine, policije i Lučke uprave koji sada rade u neodgovarajućim prostorima.
 
 You are not allowed to view links. Register or Login

 Split
 Projekt izgradnje ljetnih vezova i ro-ro terminala u luci Split, u iznosu od 20 milijuna kuna, financirat će se putem komercijalnog kredita Lučkoj upravi Split uz jamstvo Vlade Republike Hrvatske, dok će se i ovdje objekti suprastrukture graditi temeljem koncesija na osnovi međunarodnog natječaja.
 
 U 2010. godini izvršen je projekt rekonstrukcije i dogradnje Gata sv. Duje u Gradskoj luci Split, čime je dobiven veći broj vezova, omogućen prihvat brodova na kružnim putovanjima, te je rasterećena najfrekventnija linija Split-Supetar u ljetnim mjesecima.
 
 U 2007. godini širenjem i dogradnjom Gata sv. Petra ova je najveća hrvatska putnička luka dobila 146 metara dužu obalu uz koju se mogu privezati 180 metara dugi kruzeri i do tri dvotrupca.
 
 You are not allowed to view links. Register or Login
 
Dubrovnik
 U luci Dubrovnik je u tijeku projekt modernizacije luke, koji uključuje podgradnju, odnosno rekonstrukciju operativnih obala, te izgradnju objekata lučke nadgradnje oblikujući cjelokupno područje luke kao višenamjensku gospodarsko-turističku zonu od strateškog značaja za grad i regiju.
 
 U studenom 2011. otvoren je novi dio operativne obale u sklopu projekta Batahovina 1. Riječ je novih 230 metara operativne obale kojima se osposobljava taj dio luke za potrebe trajektnog međunarodnog i domaćeg linijskog prometa, povećava se mogućnost prihvata kruzera, a ujedno se i rasterećuje promet u Gruškoj luci. Radovi u vrijednosti od 60 milijuna kuna financirani su zajmom Europske banke za obnovu i razvoj uz jamstvo Vlade RH.
 
 U izgradnju i proširenje operativne obale u dubrovačkoj luci Gruž dosad je uloženo 34 milijuna eura, a 2013. i 2014. godine u planu je izgradnja operativne obale pod nazivom Batahovina 2. Taj projekt podrazumijeva izgradnju nove operativne obale koja se nastavlja na projekt Batahovina 1, u dužini od 400 metara.
 
 
 Realizacijom infrastrukturnih projekata, dio luke unutar Gruškog zaljeva planira se namijeniti isključivo za međunarodni promet, odnosno brodove na kružnim putovanjima i luksuzne jahte, dok će se područje Batahovina izdvojiti kao trajektna putnička luka od velikog značaja za ukupnu prometnu sliku grada, obzirom da će završetkom autoceste Zagreb-Dubrovnik biti omogućena izravna veza cestovnog i pomorskog prometa, odnosno organizacija intermodalnog transporta, što će za grad značiti napredak u ekološkom i prostorno-organizacijskom smislu.