[Magnum]

Ovo je malo off-topic, ali nije u redu da se zaboravi....


RMS Titanic je putnički brod koji je 14. travnja 1912. g. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu.

Državna pripadnost: Velika Britanija
Klasa i vrsta: putnički brod
Brodogradilište     Harland and Wolff, Belfast, Sjeverna Irska
Porinuće     31. svibnja 1911.
Stavljen u službu     10. travnja 1912.
Status     Više ne postoji (potonuo)

Glavne osobine:

Istisnina     66 000 t
Dužina     269 m
Širina     28 m
Visina     56 m (do vrha dimnjaka)
Gaz     10.5 m
Brzina     25 čvorova
Kapacitet     3547 putnika



U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine, potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews.


Gradnja

Gradnja Titanica započela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51,500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".

Kratko putovanje

Titanic je krenuo iz luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2:40h. Titanic se prepolovio na dva dijela.

Broj žrtava

Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.227 putnika i članova posade preživjelo je samo 706. Poginulo ili utopilo ih se 1.517, od toga 1.360 muškaraca i i 157 žena i djece. Među njima i 27 Hrvata.

Titanic je pronađen 1985. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.

Proročanstvo katastrofe

Katastrofu Titanica je 14 godina prije predvidio Morgan Robertson u svojem romanu "Futility, or the Wreck of Titan". Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu Titan koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema New Yorku jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom Atlantiku. Iako je nakon katastrofe pravog Titanica roman objavio ponovo s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 tona istisnine; Robertsonov je imao 70.000 tona istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Ali nebitno, jer su oba dva bila oslovljena sa 'nepotopiva'.

Titanicovo raspadanje

Najpoznatija svjetska brodska olupina, Titanic bi mogao, za otprilike dvadesetak godina, nepovratno nestati. Uzbunu su podigli podvodni istraživači koji su godinama redovno posjećivali ostatke čuvenog broda na dnu u kanadskim atlantskim vodama. Prilikom najnovije posjete, uočili su da se hrđa proširila i zahvatila mnogo veći postotak površine na metalnim dijelovima čuvenog putničkog parobroda potopljenog nakon udara u ledeni brijeg tijekom prvog putovanja.

Neki od stručnjaka kažu da su višestruki pokušaji podizanja Titanica na površinu, kao i odobrene, ali i ilegalne posjete turista i lovaca na potopljeno blago, mnogo doprinijele bržem korodiranju broda. Međutim, drugi tvrde da je uzrok ovako brzog hrđanja u inače hladnim vodama prije svega u pojačanom ribarenju iznad tog područja.

Smanjena količina ribe, kaže jedan od stručnjaka, znači i da je uništena prirodna regulacija količine mikroorganizama. Oni sada padaju na dno i biološkim putem pospješuju koroziju.

Tempo propadanja olupine je takav da, kako su znanstvenici izračunali, more i hrđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza sa Titanica. Paluba, časničke kabine i jarbol već su se urušili i nestali pod pijeskom, a hrđa je opasno zahvatila i pramac broda, čuven kao mjesto sa kojeg je Leonardo DiCaprio u filmu Titanic uzvikivao: "Ja sam kralj svijeta."

[Magnum]

 Rijeka podiže spomenik "Carpathiji" 

Autor: Branka Malnar / Tajana Petrović Čemeljić                                       
Objavljeno: prije 5 h, 3 min

“Carpathia”, brod koji je početkom stoljeća plovio na liniji Rijeka – New York i spasio preživjele s "Titanica", uskoro bi u Rijeci mogao dobiti spomenik na Adamićevu gatu.

U Rijeci je danas osnovan Inicijativni odbor za izradu spomen-obilježja brodu Carpathia, čija je posada prva pritekla u pomoć putnicima potonulog Titanica.

Budući da je brod s većinskom hrvatskom posadom isplovljavao iz Rijeke, inicijativu je pokrenula Udruga kapetana sjevernog Jadrana Kraljica mora. U odboru su predstavnici Grada, Turističke zajednice i Lučke uprave Rijeka. Spomenik bi trebao biti na Adamićevu gatu, a izradit će ga kipar Zvonimir Kamenar.

Brodarska kuća Cunard Line 1903. godine otvorila je redovnu putničku liniju na relaciji Rijeka – New York – Rijeka i njome su mnogi iseljenici iz srednje Europe krenuli trbuhom za kruhom Novi svijet. Brod kojim je započeo niz putovanja na toj relaciji bio je Aurania, a slijedili su ga Pannonia, Slavonia, Ultonia, Carmania, Franconia, Ivernia, Laconia, Saxonia i Carpathia. U jednom smjeru preko Atlantika putovalo se u prosjeku 18 do 20 dana.

Davnoga 11. travnja 1912. Carpathia je iz njujorške luke krenula put Rijeke sa 700 putnika, a u noći s 14. na 15. travnja iznenada su primili SOS signal s tonućega Titanica. Kapetan Arthur Henry Rostron naredio je skretanje s redovne rute i plovidbu najvećom brzinom prema izvoru signala udaljenom 58 milja. Na mjesto nesreće stigli su u 4:10 sati, jedan sat nakon potonuća broda. Spašavanje stradalih trajalo je četiri sata. Posada u kojoj je više od četvrtine zaposlenih bilo iz Hrvatske, mahom iz Hrvatskog primorja i Istre, uspjela je iz ledenog oceana spasiti više od 700 ljudi.

Potonuće Titanica jedna je od najvećih pomorskih katastrofa svih vremena u kojoj je život izgubilo 1459 putnika i članova posade. Carpathia se s brodolomcima vratila u New York, gdje je stigla 18. travnja, a nakon dva dana ponovno je krenula prema Rijeci. U riječku luku, na Orlandov gat, stigla je 6. svibnja, a Riječani su joj priredili veličanstven doček.

U Prvome svjetskom ratu Carpathia je služila za prijevoz vojne opreme, a njemačka podmornica pogodila ju je s tri torpeda 17. srpnja 1918. Potonula je nakon dva i pol sata.

HRT Radio Rijeka

 

[pp1972]

Titanic's Forgotten Life Jacket - The Carpathia Connection

You are not allowed to view links. <a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=6afprv9cegqjiti38tuen68cc5&amp;action=register">Register</a>&nbsp;or&nbsp;<a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=6afprv9cegqjiti38tuen68cc5&amp;action=login">Login</a>