[pp1972]

Atraktivna nekretnina ne nalazi novog vlasnika
Nitko neće kostrensku Vilu Svežanj za 5,3 milijuna eura
 
Vila se nalazi iznad plaže Svežanj / Foto Petar FABIJAN
Autor: Marinko Glavan
Objavljeno: 28. travnja 2011. u 20:55
Na dražbi je udio Croatia line-a u čijem vlasništvu je 63 posto kompleksa, dok preostali udio u vlasništvu države nije predmet dražbe
RIJEKA  Vila nekadašnjeg kluba Croatia Line u Kostreni, danas poznata kao vila Svežanj, ni u šestom pokušaju prodaje putem dražbe na trgovačkom sudu u Rijeci nije dobila novog vlasnika pa je već za 12. svibnja zakazana nova dražba. I ovoga puta, kao i prošlog tjedna, na dražbi će se naći udio Croatia line-a u čijem vlasništvu je 63 posto kompleksa, dok preostali udio u vlasništvu države nije predmet dražbe.
Atraktivni kompleks na još atraktivnijoj lokaciji prostire se na preko 14 tisuća četvornih metara, te obuhvaća zgradu vile u kojoj je smješten nekad poznati restoran i tri apartmana s pogledom na more, a na okolnom zemljištu još i pomoćne gospodarske zgrade, pet sportskih igrališta, dva boćališta, parkiralište i okućnica. 
Unatoč svemu tome, zainteresiranih za kupnju vile već dulje od dvije godine nema ni za lijek, čime se rasteže i stečajni postupak nekad najveće domaće brodarske kompanije. Je li uzrok tome nemala cijena od oko 5,7 milijuna eura, za koliko se na prethodnim pokušajima prodaje nudila u cijelosti, odnosno 28,3 milijuna kuna za koliko Croatia line u stečaju nudi svoj udio, ili gospodarska kriza zbog koje je zamrlo tržište nekretninama, teško je reći, iako upućeni kažu kako se pravi odgvor najvjerojatnije krije u kombinaciji jednog i drugog. Bilo kako bilo, nekadašnji reprezentativni objekt ponosa domaćeg brodarstva već godinama stoji napušten i prazan, iako bi s obzirom na lokaciju i prateće sadržaje zasigurno predstavljao velik doprinos ugostiteljsko-rekreacijskoj ponudi Kostrene.

[rivanj]

"Od slavne riječke flote ostalo samo 8 brodova", iz Slobodne Dalmacije 16.01.2012.

[pp1972]

Jubileji velikih riječkih brodara: Jadroliniji slavlje, Jugoliniji lumin tuge

    Pogledaj sve iz: Ri Servis
    Pogledaj sve vijesti

Autor: Darko Pajić
Objavljeno: 21. siječnja 2012. u 17:59


Dok je Jadrolinija vitalna i jaka kompanija s 50 brodova, Jugolinija/Croatia line živi tek u sjećanju pomoraca i Riječana

RIJEKA Odlukom predsjednika Vlade FNRJ i maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita prije 65 godina osnovane su dvije najveće riječke i hrvatske pomorske kompanije Jadrolinija i Jugolinija. Prva je još uvijek živa i vrlo vitalna s flotom od 50 brodova kojima Jadrolinija i danas uspješno povezuje hrvatsko kopno i otoke. Druga je nažalost neslavno završila u stečaju pod nazivom Croatia Line.

    Povijesna odluka o osnivanju riječkih brodara potpisana je 20. siječnja 1947. godine, a u dijelu koji se tiče osnivanja Jadrolinije navodi se kako je riječ o osnivanju državnog privrednog poduzeća općeg državnog značaja pod nazivom »Jadranska linijska plovidba«, koje je pod administrativno-operativnim rukovodstvom Ministarstva pomorstva FNRJ. Dio odluke odnosi se i na početni kapital od 6,9 milijuna dinara i osnovna radna sredstva, a to je bio ukupno 41 parobrod s kojima će kompanija prevoziti robe i putnike morem. Nova kompanija nastala je kao sljednica Jadranske plovidbe, Dubrovačke plovidbe i ostataka Zetske plovidbe.
   Bijela flota

Već do 1960. godine bijela flota imala je ukupno 65 uglavnom klasičnih brodova, nakon čega je 1. siječnja 1963. godine u promet uveden prvi trajekt »Bodulka«, te je uslijedilo uspostavljanje prvih međunarodnih linija. Akt o osnivanju jedan je od važnijih datuma u povijesti Jadrolinije, koja povijesne korijene vuče iz 1872. godine i prve plovidbe parobroda »Hrvat« od Rijeke do Senja.

    Povijest Jugolinije također je vrlo burna i živopisna. Riječ je o kompaniji koja je uživala primat najvećeg linijskog brodara na Mediteranu, te povijest bilježi da je Jugolinija imala ukupno 187 brodova u floti, linije sa svim svjetskim kontinentima, te bila kompanija koja je diljem svijeta činila poznatim Rijeku, Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju. Aktom o osnivanju Jugolinije (puni naziv Jugoslavenska linijska plovidba) kompanija je stvorena na tada postojećoj floti od nacionaliziranih brodova, ratnog plijena i ratne reparacije, a naknadno je obavljena decentralizacija te je brodovima Jugolinije 1955. godine osnovana Atlantska plovidba, Tankerska plovidba i Splošna plovba. Nešto ranije, 1950. godine u Rijeci osnovana je Jadranska slobodna plovidba, a riječ je o današnjem Jadroplovu čije je sjedište u Splitu. Pored navedenog, Jugolinija je imala svoje predstavnike u svim najvećim lukama svijeta i bila je začetnik kontejnerskog i ro-ro prijevoza u bivšoj državi.
   Najteži udarac

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kompanija je dobila novo ime Croatia Line i tada je u floti imala 50-tak brodova, te ukupno oko 3.000 zaposlenih. Zbog financijskih problema, gubitka linija i rasprodaje flote kompanija je 1999. godine završila u stečaju, koji se nažalost pretvorio u grubu likvidaciju. Iako je zadnji brod Croatia Linea završio u rezalištu 2003. godine, svjetskim morima i danas plovi osam brodova koji su bili dio flote CL-a. Propast ove riječke kompanije najveći je udarac kojeg je pretrpjelo hrvatsko pomorstvo u 20 godina samostalnosti hrvatske države. Svejedno, uspomena na Jugoliniju/Croatia Line i danas je vrlo živa među tisućama pomoraca, koji su plovili na ovim brodovima, pa je i zbog njih važno spomenuti se na važne datume u njezinoj povijesti. Prije desetak godina ozbiljno se zagovarala i opcija osnivanja novog riječkog brodara, registrirana je i tvrtka pod nazivom Kvarnerska plovidba, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Stoga, preostaje tek zabilježiti povijesne datume. Jadroliniji slavlje, a Jugoliniji tuga za 65. rođendan.

[pp1972]

Stečaj Croatia Linea: Vlasništvo nad Vilom Svežanj u Kostreni ponuđeno državi

 
Objavljeno: 27. ožujka 2012. u 12:31

Nema smisla da i dalje stvaramo trošak od preko 40 tisuća kuna mjesečno, koliko stoji zaštitarska služba i režije, kaže stečajni upravitelj Željko Ocelić
RIJEKA Maratonski stečaj nekadašnje perjanice domaćeg pomorstva, Croatia Linea koji traje još od 2000. godine, mogao bi se napokon približiti kraju, nakon što je stečajni upravitelj Željko Ocelić Agenciji za upravljanje državnom imovinom(AUDIO) uputio prijedlog da to tijelo preuzme vlasništvo nad cjelokupnim kompleksom Vile Svežanj u Kostreni, koja je sada u dvotrećinskom vlasništvu Croatia linea u stečaju, dok je država vlasnik preostale trećine.
Tragom informacije da će država, točnije Agencija, preuzeti u vlasništvo kompleks na iznimno atraktivnoj poziciji uz samo more, zatražili smo potvrdu od Ocelića koji nam je, međutim, kazao kako je riječ o prijedlogu Agenciji, kojim želi riješiti pitanje vlasništva nad nekretninom zbog čije bezuspješne prodaje već godinama ne može okončati stečaj.
Kompleks koji se prostire na preko 14 tisuća metara kvadratnih te obuhvaća glavnu zgradu, pomoćne građevine, sportske terene i okućnicu, Ocelić je u desetak navrata pokušavao prodati putem sudskih dražbi, što u cijelosti, što u dijelu kojemu je vlasnik Croatia line u stečaju, no kupaca nije bilo, a država nije pristajala na smanjenje prodajne cijene. Kako je država vlasnik nešto više od trećine Vile Svežanj, a nekadašnji HFP, a sada AUDIO, ima i hipoteku nad nekretninom u iznosu od milijun i 265 tisuća eura, kamate na tu hipoteku u međuvremenu su »pojele« ostatak vrijednosti od 21 milijun kuna, kolika je bila zadnja oglašena cijena za 63-postotni udio u vlasništvu Crpatia linea pa Ocelić smatra kako više nema razloga da Croatia line u stečaju i dalje bude suvlasnik jer se time samo gomilaju troškovi stečajnog postupka.
– Nema smisla da i dalje stvaramo trošak od preko 40 tisuća kuna mjesečno, koliko stoji zaštitarska služba, režije i komunalna naknada. Da je kompleks i prodan na nekoj od dražbi, opet bi gotovo sav novac, gotovo sto posto, otišao državi, što na ime vlasništva nad trećinom i hipoteke, a što na ime dugovanja poreznoj upravi. Sada, kada je hipoteka s kamatama premašila prodajnu vrijednost dijela koji je još u vlasništvu Croatia linea u stečaju, smatram da su stečeni uvjeti da država u cijelosti preuzme vlasništvo nad kompleksom, kazao je Ocelić.
U AUDIO-u odluku o preuzimanju još nisu donijeli, zatražili su nadopunu dokumentacije vezane za troškove održavanja i čuvanja objekta, pa stečajni upravitelj vjeruje kako će Agencija prihvatiti njegov prijedlog, čime će biti učinjen velik korak ka završetku stečajnog postupka dugog dvanaest godina.


Vila Svežan u Kostreni, Foto: D. ŠKOMRLJ
Autor: Marinko Glavan

[Magnum]

Zanimljivo štivo na Croinfo.net, stoga ga prenosimo u cijelosti:
 
Razmjeri destrukcije: Klub Jugolinije (Croatia Linea) u Kostreni - ekskluzivna fotoreportaža - I dio

Srijeda, 26 SEPTEMBER 2012 21:04
Author: Z

Nekad luksuzna kostrenska vila propaloga giganta Croatia linea nije se uspjela prodati ni na posljednjoj javnoj dradžbi. Zdanje je vrijedno više od šest milijuna eura, bar ga tako cijene, no kupaca nema. Među zidovima tog kompleksa nekad je bio klub bivše Jugolinije, a u danima propasti tvrtke, koja je preimenovana u Croatia line, ondje su se donosile sve važne odluke o budućnosti tvrtke. Konobari iz tog doba još i danas prepričavaju kako se nakon svakog sastanka tadašnjeg vrha tvrtke znalo da se još jedan brod prodaje.
 
 Vila je danas dio stečajne imovine Croatia linea, a prodaja se čekala godinama zbog pravnih zavrzlama. Za tvrtku u stečaju sve je to vrijeme održavanje objekta bio nepotreban trošak, a trebalo je raspetljati odnose s HFP-om. Naime, samo trećina nekretnine dio je stečajne mase Croatia linea, a ostatak je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Fond je suvlasnik trećine, a hipotekarni vjerovnik ostatka. Posljednja u nizu “kočnica” prodaje tog objekta bilo je traženje HFP-a da se prije prodaje provjeri “sposobnost” nekretnine za kupnju, odnosno sve vezano uz pomorsko dobro, ceste i parkove. Bivši klub Croatia linea uz samo je more i prostire se na parceli od oko 14.000 kvadrata na kojoj su dva velika objekta. Kako kažu u Općini Kostrena na čijem je teritoriju zdanje, ono se prema prostornim planovima vodi kao zona turističke namjene i može se privesti jedino toj svrsi. Njihova je želja da ondje nikne prvi kostrenski hotel. Zanimljivo je da je svojedobno i Primorsko-goranska županija bila zainteresirana za tu nekretninu, no nije prošao prijedlog da HFP Županiji prepiše svoj dio nekretnine, odnosno da se odrekne svojeg dijela. Svojedobno se govorilo da je za kupnju kompleksa bila zainteresirana i Slavica Ecclestone. Kostrensku je vilu tridesetih godina prošlog stoljeća sagradio doktor Stipanović, poslije je bila u vlasništvu poznatih Gavrilovića i na kraju je postala Jugolinijina.   Ostali samo dugovi i čuvari   Od kraja sedamdesetih pa do stečaja Croatia linea potkraj devedesetih vila je bila Klub tvrtke pod vodstvom sindikata. Odabrano društvo moglo je ući samo uz posebnu iskaznicu, koju sam i ja povremeno koristio, te tako probao delicije koje vjerojatno u tankom studentskom standardu ne bih imao prilike nikada, a tamo su bile dostupne za bagatelnu cijenu! Uživali su uglednici u delicijama vrhunskog restorana, na raspolaganju su im bili teniski tereni, mini golf, kuglana, ali i tri apartmana s pogledom na Kvarnerski zaljev. Propašću Croatia linea počeli su i crni dani kluba, zdanje je u najam uzela tvrtka Omega, no nisu vratili nekadašnji sjaj i iza sebe su ostavili samo dugove. Posljednjih godina ondje su samo čuvari.    Posjetio sam zdanje i unutrašnjost, i danas vam podastirem prvi dio fotoreportaže!   Klik na slike za povećanje!   

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Ulazna kapija odaje u kojem se stanju nalazi i unutrašnjost kompleksa ...

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Nekad minuciozno održavan teren za mini-golf sada je obrastao u šipražje i drače   
You are not allowed to view links. Register or Login 
 You are not allowed to view links. Register or Login 
 Na sportskim terenima koji su nekad bili popunjeni da se termin nije mogao naći ni u ludilu - caruje trava ...   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 Prilazno stubište objektima - lijevo dolje vila sa restoranom u prizemlju i 3 apartmana na katu, a desno prostor kuglane ... nekad sam tamo oborio pokoji čunj ...

  You are not allowed to view links. Register or Login 
 Klupe u raspadu kraj čuvarske kućice, koja nije u nimalo boljem stanju

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Spomenik (valjda moru ... nagađam, jer nema nikakvih natpisa ni objašnjenja) ... u ne baš reprezentativnoj okolini   

You are not allowed to view links. Register or Login   
Prostori su i dalje monumentalni i vidi se ljepota, no trava i raslinje nalaze svoj put ...   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 ... pa su tako obrasli i oko propelera tko zna kog Jugoolinijinog broda koji je svoj vijek završio ovdje ...   

You are not allowed to view links. Register or Login 

 Ova slika iznad zaslužuje mali uvod, koji počinje ovim člankom iz novina u ožujku ove godine:    Maratonski stečaj nekadašnje perjanice domaćeg pomorstva, Croatia Linea koji traje još od 2000. godine, mogao bi se napokon približiti kraju, nakon što je stečajni upravitelj Željko Ocelić Agenciji za upravljanje državnom imovinom(AUDIO) uputio prijedlog da to tijelo preuzme vlasništvo nad cjelokupnim kompleksom Vile Svežanj u Kostreni, koja je sada u dvotrećinskom vlasništvu Croatia linea u stečaju, dok je država vlasnik preostale trećine.   Tragom informacije da će država, točnije Agencija, preuzeti u vlasništvo kompleks na iznimno atraktivnoj poziciji uz samo more, zatražili smo potvrdu od Ocelića koji nam je, međutim, kazao kako je riječ o prijedlogu Agenciji, kojim želi riješiti pitanje vlasništva nad nekretninom zbog čije bezuspješne prodaje već godinama ne može okončati stečaj.   Kompleks koji se prostire na preko 14 tisuća metara kvadratnih te obuhvaća glavnu zgradu, pomoćne građevine, sportske terene i okućnicu, Ocelić je u desetak navrata pokušavao prodati putem sudskih dražbi, što u cijelosti, što u dijelu kojemu je vlasnik Croatia line u stečaju, no kupaca nije bilo, a država nije pristajala na smanjenje prodajne cijene. Kako je država vlasnik nešto više od trećine Vile Svežanj, a nekadašnji HFP, a sada AUDIO, ima i hipoteku nad nekretninom u iznosu od milijun i 265 tisuća eura, kamate na tu hipoteku u međuvremenu su »pojele« ostatak vrijednosti od 21 milijun kuna, kolika je bila zadnja oglašena cijena za 63-postotni udio u vlasništvu Crpatia linea pa Ocelić smatra kako više nema razloga da Croatia line u stečaju i dalje bude suvlasnik jer se time samo gomilaju troškovi stečajnog postupka.   – Nema smisla da i dalje stvaramo trošak od preko 40 tisuća kuna mjesečno, koliko stoji zaštitarska služba, režije i komunalna naknada. Da je kompleks i prodan na nekoj od dražbi, opet bi gotovo sav novac, gotovo sto posto, otišao državi, što na ime vlasništva nad trećinom i hipoteke, a što na ime dugovanja poreznoj upravi. Sada, kada je hipoteka s kamatama premašila prodajnu vrijednost dijela koji je još u vlasništvu Croatia linea u stečaju, smatram da su stečeni uvjeti da država u cijelosti preuzme vlasništvo nad kompleksom, kazao je Ocelić.   U AUDIO-u odluku o preuzimanju još nisu donijeli, zatražili su nadopunu dokumentacije vezane za troškove održavanja i čuvanja objekta, pa stečajni upravitelj vjeruje kako će Agencija prihvatiti njegov prijedlog, čime će biti učinjen velik korak ka završetku stečajnog postupka dugog dvanaest godina.      Sad o fotografiji:   Gore vidite ostatke inventara koji je u desetak dana (kako saznaje croinfo.net) vučen, rezan i čupan iz vile, svih njenih pomoćnih prostora i kuglane! Sav metal, inox, sve vrijedno počupali su vrijedni radnici, po nalogu stečajnog upravitelja, sa kojim ciljem, nije mi jasno! U prvi mah sam mislio da su naši tamnoputi sugrađani naišli kad nije bilo stražara pa iskoristili priliku, ali ne, Romi smo bili mi sami!! Valjda je stečajni upravitelj u svjetlu skorog preuzimanja kompleksa od države i vjerojatne rekonstrukcije zaključio da bi mogao nešto ušićariti prodajom sekundarnih sirovina, pa se je razmontirala i razrezala kotlovnica, svi radijatori (!), kuhinja kompletno, šankovi, recepcija, krenulo se demontirati i umjetnička djela Potočnjaka koja su krasila prostore recepcije, podosta iz kuglane, lustere ... Pogledajte dalje prizore ... 

   You are not allowed to view links. Register or Login   
Pogled na još očuvanu vanjštinu Kluba

  You are not allowed to view links. Register or Login   You are not allowed to view links. Register or Login   Klub (vila) je rekonstruirana 1976. godine, mislim da niti jedna od ove dvije firme više ne postoji (kratka provjera u Googleu kazuje da sam u pravu!)
 
You are not allowed to view links. Register or Login   
Razni tipovi čvorova i dalje stoje na zidu nasuprot ulaza prema prostoru recepcije       

You are not allowed to view links. Register or Login   
Prostor pred recepcijom, ovdje nisam nikad bio, kat ispod je restoran kojeg sam posjećivao dosta često nekad, a kat iznad apartmani, na zidu još stoji Potočnjakovo djelo

  You are not allowed to view links. Register or Login 
 Potočnjak je očito bio popularan u to doba, jer sam već objavio reportažu o devastiranom You are not allowed to view links. Register or Login, u kojem ima također njegovih umjetnina po zidovima, slični tip ovom prostoru   

 You are not allowed to view links. Register or Login   
Dobar dio umjetnina već je nestao, a nešto je još ostalo, jer je policija na prijavu tko zna koga stigla na uviđaj u prostore Kluba i zabranila dalju devastaciju i odvoženje svega vrijednoga, a čujem i napisala prijavu za stečajnog upravitelja! 

 You are not allowed to view links. Register or Login   
Prostor za priču, piće i relaksaciju uz recepciju 

 You are not allowed to view links. Register or Login   
Recepcija, njen prednji dio devastiran i očerupan, pozadina još na mjestu 
 You are not allowed to view links. Register or Login   
Restoran Omega klub, knjiga žalbe, inače Omega klub je bio klub u koji ste ulazili na preporuku nekog od članova, plaćanjem 3000 Eura, od kojih je 1000 išlo članu koji vas je preporučio, a ostatak privatnim vlasnicima kluba, dakle novac za zrak, sastanci su bili svaki tjedan sa mantranjem i pljeskanjem i vikanjem - sve u cilju da se nađu nove žrtve da daju novac ... tako je bar Klub funkcionirao prije preseljenja u Klub Croatia Line, a izgleda da firma i dalje postoji ...   

 You are not allowed to view links. Register or Login   
Ispred vrata koja vode u donje prostorije restorana, lijevo stubište za apartmane ...   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 Impresivni luster kod stubišta, nisu ga stigli majstori još demontirati ... 

 You are not allowed to view links. Register or Login 
 Vrata apartmana na katu, i luster 

 You are not allowed to view links. Register or Login   
Luster, pogled prema dolje

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Kupatilo i WC jednog od apartmana, i ostali su u izvrsnom stanju, ovdje nije bilo devastacije, osim skinutih slika sa zidova   

You are not allowed to view links. Register or Login   
U ovakvim krevetima svašta se odvijalo u doba mraka ... a onda je netko upalio svjetlo ... Uffff   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 Ormari u apartmanu

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Sjedalice u apartmanu

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Pogled s terase apartmana na uvalu Svežanj   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 ... pogled malo bliže i niže otkriva divljanje vegetacije na nekad prekrasno održavanim površinama Kluba   

You are not allowed to view links. Register or Login 
 Pogled prema zapadu, prema Viktoru Lencu i Rijeci, dolje se vidi zgrada kuglane

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Još malo pogleda s iste terase 

 You are not allowed to view links. Register or Login 
 Pogled na niži krov pokazuje da je njegovo stanje solidno

   You are not allowed to view links. Register or Login 
 Terasa restorana, bunar, osušeno bilje

  You are not allowed to view links. Register or Login   
Još pogleda s terase

   You are not allowed to view links. Register or Login 
 Na katu je i prostor za sastanke, sa ogromnim stolom u sredini, fotelje za sjedenje su dignuli na stol ... odavno se ovdje nije dogovaralo o prodaji još kojeg od brodova flote, sada nepostojeće, samo u dobrim sjećanjima vrijednih ljudi koji su krvavo zarađivali svoj novac, koji im je rastočila šačica nesposobnjakovića i ulizica vlasti ...

Bolje da ne počinjem! 

 Nastavit će se ... to be continued ...

You are not allowed to view links. Register or Login

[pp1972]

Slobodna Dalmacija SRIJEDA 21. srpnja 1999.


SLOBODNA ISTRAŽUJE: POSLJEDNJI DANI NEKOĆ VODEĆEGA JADRANSKOGA I JEDNOG OD NAJVEĆIH SVJETSKIH BRODARA
CROATIA LINE
TONE NA 20. KATU HOTELA »ROYAL«

Mnogi se još nadaju da će brodolom riječkoga brodara, čiji su dugovi dosegli 170 milijuna dolara, biti izbjegnut u posljednji čas, s različitih mjesta i razina čuju se poruke nade, no u hrvatskim pomorskim krugovima nitko ozbiljan ne vjeruje u čudo. Prodaja »Dubrovnik Expressa«, jednoga od četiri najbolja i najvrjednija broda Croatia Linea, dogovorena u durbanskome hotelu »Royal« u četvrtak 5. kolovoza, pokreće lavinu dražbi koja će na najgori način prekinuti predugu i mučnu agoniju tvrtke

Piše: Marijan ŽUVIĆ

Uistinu nije ugodno biti zlogukim prorokom, no čemu bježati od istine: nad debelom, više od pola stoljeća ispisivanom, knjigom povijesti Croatia Linea, desetljećima najvećega jadranskoga i jednog od vodećih svjetskih linijskih brodara, doskora će se zaklopiti teške korice. Mnogi se još uvijek nadaju da se to neće dogoditi, s različitih mjesta i razina čuju se poruke nade, no u hrvatskim pomorskim krugovima nitko ozbiljan više ne vjeruje u čudo koje bi riječki brod spasilo od sigurnoga brodoloma.
Nije novinaru ugodno ni to što se po drugi put u kratkome vremenu mora rastajati s brodarom. Učinio sam to na ovim stranicama zadnjega listopadskoga dana 1998. oprostivši se od šibenske Slobodne plovidbe. Mnogi su, poručili su mi Šibenčani, nad tim tekstom plakali, drugi su pak tvrdili da nije u redu ispisivati nekrolog još živome brodovlju, da još ima nade za Šibenčane. Na žalost, sljedeći su tjedni i mjeseci pokazali da nade nije bilo. Jamačno će se i sada naći oni kojima će se prosudbe o brodolomu Croatia Linea učiniti preuranjenim i ishitrenim.
Kamo sreće kad bi bili u pravu, no sve kazuje da Croatia Line zauvijek nestaje sa svjetske pomorske scene. Nekoliko bi brodova, ostvari li se jedan od optimističnih scenarija, moglo i biti spašeno i ostati u hrvatskoj floti, ali o spasu tvrtke u cjelosti više nitko i ne govori. No, budimo otvoreni: to i nije nikakva novost! Prije mjesec i pol dana napisao sam kako je »nade da poslije višemjesečne agonije Croatia Linea sve ipak nije izgubljeno, kao kulu od karata, srušila oglašena prodaja broda Tuhobić, koja bi mogla pokrenuti i lavinu dražbi i aktiviranje hipoteka njemačkih bankara, što bi riječkoga brodara pretvorilo tek u dio hrvatske pomorske povijesti«.
Nekad bilo, sad se spominjalo - kontejnerski brod Croatia Linea pred neboderima u New YorkuTuhobić je već zaboravljena epizoda, on plovi kao turski brod Sena pod malteškom zastavom, a upravo sada hrvatsko brodarstvo tutnji od lavine dražbi što nosi brodovlje Croatia Linea. Novi, mnogo dublji i opakiji, Rubicon prijeđen je prodajom broda MSC Provence, najavljenom za četvrtak 5. kolovoza u dvorani Rear View na 20. katu hotela Royal u južnoafričkome gradu Durbanu. Iza toga imena krije se Dubrovnik Express, jedan od četiri najnovija i najvrjednija broda Croatia Linea. Poslije gotovo godinu dana provedenih na mrtvome vezu u Bakru taj brod za prijevoz spremnika u najam je uzela ugledna tvrtka Mediterranean Shipping Co. (MSC), ali pod njezinim imenom MSC Provence nije obavio ni jedno putovanje. Čim je doplovio u Durban početkom lipnja, zaplijenili su ga vjerovnici i sada ga na javnoj dražbi prodaje Visoki sud Južne Afrike.
Slučaj nekadašnjega Dubrovnik Expressa nije znakovit samo po tome. Za pomorske stručnjake on je odraz pravoga stanja u riječkoj tvrtki ponajprije po činjenici da posadu, na čelu sa zapovjednikom kap. Josipom Blokarom, koju su Južnoafrikanci doslovce potjerali s broda, po dolasku u Rijeku nije dočekao nitko iz Croatia Linea. Ima li boljega dokaza da se i u riječkoj Rivi, u jednoj od najljepših (i najskupljih) poslovnih zgrada u Hrvatskoj, osjećaju otpisanima?!
Dubrovnik Express ide na dražbu odlukom konzorcija njemačkih banaka, predvođenih Hamburgische Landesbankom, da aktiviraju svoje hipoteke. Nijemci imaju hipoteke na 16 brodova i sa 60 milijuna dolara duga najveći su vjerovnici Croatia Linea. No i taj golemi iznos tek je kap u moru riječkih dugova koji su, prema prošlotjednoj izjavi ministra pomorstva, prometa i veza Željka Lužavca, dosegli čak 170 milijuna dolara. A kako svekolika riječka flota ne vrijedi ni dio toga, nije čudno što će sada svi požuriti da spase što se spasiti dade.
Zoran je primjer brod Bribir, jedan od rijetkih koji je imao siguran posao, a koji je posada sudski zaustavila u američkoj luci Lake Charles zbog dugovanja od samo 58 tisuća dolara. Prije nekoliko mjeseci pomorcima Croatia Linea takvo što ne bi palo na pamet! Pomorci su neisplaćene plaće odlučili naplatiti i prodajom devet brodova koji su već mjesecima vezani u hrvatskim lukama: Buzeta, Pionira, Hrvatske, Karlobaga i Krasice u Rijeci, Hreljina u Malome Lošinju, Slovenije i Trsata u Lamjani, te Sušaka u Trogiru. U akciju su stupili i domaći vjerovnici, pa su brodogradilišta u Lošinju i Kraljevici zajednički zatražila sudsku zapljenu Hreljina, a brodogradilište »Viktor Lenac« sudski je zaustavilo Karlobaga. Brod Rijeka uskoro će na sudsku dražbu u Panami, Triglav u čileanskome Valparaisu, a zapljena prijeti i brodu Ledenice, koji još uvijek plovi između američkih luka u najmu stranoga brodara.
U javnosti se sada spominju žurne interventne mjere koje bi, navodno, trebala poduzeti hrvatska Vlada i spasiti Riječane od propasti. Lijepo se nadati, no valja podsjetiti na tri stvari. Prvo: u rujnu 1998. godine, kad za Croatia Line još nije bilo sve izgubljeno, Vlada je prihvatila cjeloviti sanacijski program vrijedan 78,8 milijuna dolara, ali od njega nije bilo ni najmanjega učinka. Drugo: u ožujku ove godine Vlada prihvaća novi, »žurni« sanacijski program od 40 milijuna dolara, ali je učinak jednak onome prvome. Nešto zaostalih pomoračkih plaća jest isplaćeno, ali nijedan brod nije spašen. Treće: država i hrvatski Fond za privatizaciju, kao većinski vlasnik Croatia Linea, nisu u posljednjih nekoliko godina, kada je katastrofalno stanje tvrtke bilo posve razvidno, nije učinila praktički ništa ozbiljnije da zaštiti svoju imovinu. Teško je očekivati da će sada osjetiti žarku želju da nešto promijene, no čak kad bi se to i zbilo, otkud namaknuti toliko gotova novca koliko Croatia Lineu treba. Jer u spašavanju broda od sudskih prodaja državna jamstva i krediti malo vrijede.
I dok nova uprava tvrtke, predvođena Darkom Smolićem, vodi brod Croatia Line kroz posljednju poslovnu oluju, sve se glasnije govori o krivcima za neizbježni brodolom. Dugogodišnji direktor Dario Vukić, koji je mjesec dana poslije napuštanja tonućega broda imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu turizma, za mnoge je najodgovorniji za to što se zbiva. Njegova uloga nije sporna, poručuju pomorski stručnjaci, ali ni prijašnja uprava, predvođena Milivojem Brozinom, po njima, ne može izbjeći svoj dio odgovornosti za sadašnje nevolje. Veliki naslov u jednome dnevniku prošloga je tjedna poručio da je »Hrkać odgovoran za rasulo Croatia Linea«, misleći na Stipu Hrkaća, predsjednika Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Doskora će se zacijelo naći još koji »glavni krivac«, no jedno je sigurno: agonija Croatia Linea traje predugo da bi se odgovornost za njezine katastrofalne posljedice mogla svaliti na samo jedna pleća, ma čija bila.



Do posljednjeg daha

U priči o dugom i mučnom umiranju Croatia Linea pozornost pomorskih stručnjaka posebno privlači ponašanje posada na riječkim brodovima: do posljednjega daha oni ostaju vjerni svome brodaru premda duboko svjesni da je njegova životna bitka izgubljena! Potvrđuje to bezbroj primjera, a dovoljno zorno i nedavna reportaža što ju je Slobodna Dalmacija objavila s broda Sušak još od veljače beznadno privezanoga u trogirskome brodogradilištu. Pomorcima i njihovim obiteljima je teško, plaće kasne mjesecima, opskrba je sve lošija, uvjeti na pojedinim brodovima neljudski, ali većina se ipak nada boljim danima.
Takvu odanost tvrtki danas je u svijetu nemoguće naći. Ipak, prema prosudbama mnogih pomorskih stručnjaka takav stav pomoraca samo je produljio mučnu agoniju Croatia Linea. Da su oni još prije godinu dana počeli zaustavljati brodove i tražiti svoje zarađene plaće, što njihovi kolege širom svijeta inače svakodnevno rade, možda bi iz dubokoga sna prodrmali mnoge izravno odgovorne za spas tvrtke i brodovlja. U zaustavljanje brodova pomorci su, pak, krenuli tek ovih dana, u trenutku kada je svakome jasno da Croatia Lineu nema spasa.



U svjetskome vrhu

Od osnutka u siječnju 1947. pa sve do konca osamdesetih godina Jugoslavenska linijska plovidba, koja je utemeljenjem samostalne i neovisne hrvatske države promijenila ime i znakovlje, bilježila je stalni rast flote, a dugi niz godina ubrajala se i među vodeće svjetske linijske brodare. Širenje mreže linija, koje su na vrhuncu obuhvaćale cijeli svijet s izuzetkom Australije, bilo je temeljeno na novogradnjama, i to redom iz jadranskih brodogradilišta. Riječki je brodar započeo poslovanje sa 17 starih parobroda, a kada mu je 1949. pripojeno brodovlje Jugoslavenske slobodne plovidbe imao ih je ukupno 35. Uz te, jedine stare brodove Jugolinija je uvrstila u flotu 1963. godine kada je preuzela brodovlje ugasle Kvarnerske plovidbe.
Prema dokumentaciji autora ovih redaka u 52 godine poslovanja oznake Jugolinije, odnosno Croatia Linea nosio je 161 brod od kojih je čak 96 bilo novogradnji. Slični su primjeri rijetki i u svjetskome brodarstvu, pa su se Riječani ravnopravno nosili s vodećim japanskim, zapadnoeuropskim i skandinavskim brodarima. Inače je najviše brodova tvrtka imala 1977. godine, a najveću tonažu dosegla je 1989. godine.

[Magnum]

Zanimljivo štivo na Croinfo.net, stoga ga prenosimo u cijelosti:
 
Razmjeri destrukcije: Klub Jugolinije (Croatia Linea) u Kostreni - ekskluzivna fotoreportaža - II dio
Srijeda, 17 OCTOBER 2012 19:24  Author: Z

Na katu je i prostor za sastanke, sa ogromnim stolom u sredini, fotelje za sjedenje su dignuli na stol ... odavno se ovdje nije dogovaralo o prodaji još kojeg od brodova flote, sada nepostojeće, samo u dobrim sjećanjima vrijednih ljudi koji su krvavo zarađivali svoj novac, koji im je rastočila šačica nesposobnjakovića i ulizica vlasti ...

You are not allowed to view links. Register or Login
Ogromni stol s dignutim foteljama
You are not allowed to view links. Register or Login
i još fotelja uz zidove ... ovdje luster nisu stigli demontirati
You are not allowed to view links. Register or Login
... no radijatore ama baš svuda jesu ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Hodnik druge sobe na katu
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
Stepenište prema baru i recepciji
You are not allowed to view links. Register or Login
Opet smo u prizemlju - nekada bar
You are not allowed to view links. Register or Login
Ovdje je gomila demontiranih rasvjetnih i ukrasnih kugli ... odvoz prekinut na vrijeme
You are not allowed to view links. Register or Login
Još apokaliptičkih prizora
You are not allowed to view links. Register or Login
A ovi čvorovi, sidra i sakovi sad djeluju groteskno u ovom deprimirajućem ambijentu ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Recepcija, fotelje i Potočnjakove umjetnine, hit toga razdoblja
You are not allowed to view links. Register or Login
Idemo van, drvenarija pokazuje znake vremena i neodržavanja
You are not allowed to view links. Register or Login
Ulaz u kotlovnicu, koja jako dugo nije bila u funkciji
You are not allowed to view links. Register or Login
.... a bez demontiranog kotla ni neće ... bitno da se koja kuna zaradila prodajom u staro željezo, o šteti nećemo ovaj puta!
You are not allowed to view links. Register or Login
Vanjska terasa ispred restorana u suterenu
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
Stepenice i staza ka kapiji koja vodi na obalni put Žurkova - i plažu uvale Svežan
You are not allowed to view links. Register or Login
Terasa, iza ovih kvazi brodskih prozora krije se onaj restoran koji sam zapamtio po koktelu od škampi, i škampima Parissien! Oh uspomene!
You are not allowed to view links. Register or Login
Fasadni i kameni dijelovi eksterijera dosta se dobro još drže
You are not allowed to view links. Register or Login
Šterna na zapadnom dijelu terase
You are not allowed to view links. Register or Login
Evo, točnije, ovdje ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Sama zgrada je prekrasna i dalje
You are not allowed to view links. Register or Login
Demontirani inventar koji je spašen od odvoženja, sada je na otvorenom i trune!
You are not allowed to view links. Register or Login
Jedini prostor u koji nisam mogao ući - bivša kuglana, i tamo je demontirano sve što se moglo, a destrukteri tamo imaju svoj alat pod ključem, pa zato nema ulaza ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Vremeplov - natpis od prije 18 godina
You are not allowed to view links. Register or Login
Loš snimak kroz staklo prostora bivše kuglane ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Zapušteno stubište prema sportskim terenima
 
Kraj drugog dijela ..

You are not allowed to view links. Register or Login

[Magnum]

Zanimljivo štivo na Croinfo.net, stoga ga prenosimo u cijelosti:
 
Razmjeri destrukcije: Klub Jugolinije (Croatia Linea) u Kostreni - ekskluzivna fotoreportaža - III dio

Nedjelja, 21 OCTOBER 2012 00:00  Author: Z


Idemo sada u restoran, za to moramo kraj recepcije pa malim stepeništem dolje u suteren ... 
You are not allowed to view links. Register or Login
Ulazimo ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Stepenište ka restoranu, dosta puta savladano u oba smjera
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
Poprilično isto kao i u mom dobrom sjećanju
You are not allowed to view links. Register or Login
Ovu umjetninu nisam onda zarezivao, a ni danas mi nije nešto ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Prekrasni lusteri
You are not allowed to view links. Register or Login
Zastori na prozorima
You are not allowed to view links. Register or Login
I ovdje ima Potočnjaka
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
Interijer
You are not allowed to view links. Register or Login
da, i ovdje su radijatori partili ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Ne baš uspjela fotka interijera, ali nek ostane radi dojma
You are not allowed to view links. Register or Login
Dekor u ukrasnim vazama - ljušture dagnji
You are not allowed to view links. Register or Login
Beštek kao da bi i sad htio na stolove ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Zabljesnuti pogled u prostor kuhinje, totalno devastirane i demontirane
You are not allowed to view links. Register or Login
Zadnji pogled, sa sjetom, na ulazni hol restorana
You are not allowed to view links. Register or Login
Etažu iznad, u prizemlju, mnoštvo ključeva koji više ne otvaraju niti jednu bravu ovdje
You are not allowed to view links. Register or Login
Izlazimo van, puni tuge. A vani - destrukcija se nastavlja ...
You are not allowed to view links. Register or Login
You are not allowed to view links. Register or Login
Vegetacija divlja i buja
You are not allowed to view links. Register or Login
Mini golf još malo i nestaje u šikari
You are not allowed to view links. Register or Login
Sidro koje ni na moru ni na kopnu više nikome ne treba
You are not allowed to view links. Register or Login
Nekad besprijekorne sportske terene također osvaja raslinje, i polako se ugibaju
You are not allowed to view links. Register or Login
Na košarkaškom se igralištu ukazuje rupa i uleknuće dubine bar 30 cm ...
You are not allowed to view links. Register or Login
Završni pogled na ulaz nekad prestižnog prostora, gdje nije mogao svatko ni ući, i odlazak ... Vrijeme gazi i dobro i loše, ali kad pregazi dobro, pamti se tragedija.
S ovime završavam ovu tužnu fotogaleriju. Do slijedeće, jer kod nas ih ima na pretek - i ovakvih prostora!

You are not allowed to view links. Register or Login

[pp1972]

Preuzeto sa Poslovni Dnevnik 23.3.2015.  Marija Brnić

Država preuzima atraktivni kompleks

Okončava se stečaj nekadašnjeg brodara, riječkog Croatia linea. Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) usvojilo je na sjednici prije deset dana odluke kojima će ta institucija preuzeti posljednju preostalu imovinu Croatia linea...

Nakon 15 godina okončat će se stečaj nekadašnjeg brodara riječkog Croatia linea.

Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) usvojilo je na sjednici prije deset dana odluke kojima će ta institucija preuzeti posljednju preostalu imovinu Croatia linea, atraktivni i nekoć luksuzni kompleks Vilu Svežanj u Kostreni. CERP, kao pravni sljednik nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, ima razlučno pravo nad tom imovinom, a nakon što u više navrata nisu uspjeli pokušaji prodaje tog kompleksa, sada će Vilu Svežanj država preuzeti u vrijednosti hipoteke od 1,265 milijuna eura.

Vila Svežanj nekadašnji je klub Croatia linea, sagrađena je tridesetih godina, a kompleks se prostire na više od 14 tisuća kvadrata na samoj obali. Uz zgradu vile od 500-tinjak kvadrata su i dva gospodarska objekta, pet sportskih igrališta, kuglana, dva terena za boćanje, dvorište, park i put. Prebacivanjem u vlasništvo države konačno će se otvoriti i mogućnost stavljanja u funkciju Vile Svežanj. Zasad nema informacija o tome kakvi su konkretni planovi CERP-a za taj kompleks, hoće li ga ponuditi privatnim ulagačima na prodaju ili u dugogodišnju koncesiju.

[pp1972]

petak, 25.4.2003.

DUH CROATIA LINEA JOŠ LEBDI MORIMA

Pod raznim zastavama i imenima sada je ravno 30 riječkih brodova, većinom u najboljoj snazi, poput četiriju kontejnerskih "expressa", pa rekordera Croatia Linea "Kostrene", blizanaca "Triglava" i "Velebita", "Bribira" i "Ledenica", "Karlobaga" i "Slavonije"...
Umjesto očekivanog puta u rezalište, "Buzet" i "Pionir" doživljavaju novu mladost

Eh, da nam je sada samo dio nekadašnjih brodova Croatia Linea, koliko bi hrvatska trgovačka mornarica bila snažnija, koliko bi se samo stotina naših pomoraca vratilo na njihove palube umjesto da posao traži širom svijeta... Jadikuju tako stari kapetani, ali i pomorski znalci koji prate zbivanja na svjetskome tržištu i život jadranskih i veterana i ljepotana koji pod nekim novim imenima i zastavama nastavljaju plovidbu. Ali i jedni i drugi dobro znaju da je priča o propasti nekoć najvećega hrvatskog brodara zauvijek završena, da povratka više nema.
Vrijedno se zato prisjetiti goleme flote koja je nekoć nosila oznake riječkoga brodara, a koja bi, kad bi se kojim čudom ponovno našla na okupu, bila jaka koliko i dobar dio našega sadašnjega brodovlja. Da nije riječ o pretjerivanju, dovoljno je podsjetiti da danas brodi čak 30 nekadašnjih brodova Croatia Linea. Dakako, nisu svi otišli pod strane zastave nakon udarca čekića na dražbama širom svijeta, neki su prodani i nekoliko godina prije tragičnoga kraja, a i šaroliko je to društvo i većih i manjih, starijih i novih brodova. Ipak, svima je njima jedno zajedničko: i danas uspješno brode za nove vlasnike, a tako bi dobro došli našoj posustaloj floti.
U turskom rezalištu

Tragovi koji se ne brišu - na pramcu broda "El Greco" jasno se vidi da je to nekadašnja naša "Lika I"Od koga iz toga velikog i živopisnog društva krenuti? Možda od Buzeta, posljednjega broda s oznakama Croatia Linea koji je nakon nekoliko neuspjelih dražbi konačno prodan 9. prosinca prošle godine. Kupila ga je turska tvrtka Nemrut Liman Isletmeleri A/S iz Istanbula, koja se ponajviše bavi rezanjem brodova i trgovinom željezom, pa se s golemom vjerojatnošću očekivalo da će i Buzet u rezalište, kao i brod Hrvatska koji je lanjskoga srpnja kupila ista kompanija.
U prilog takvim razmišljanjima išla je i činjenica da je od svih brodova propalog riječkog diva Buzet bio najdulje izvan plovidbe: pune četiri godine bio je vezan na lukobranu matične luke, praktično bez ikakva održavanja. Uz to je taj višenamjenski teretnjak nosivosti 12.430 tona i 576 kontejnera i prilično star brod, izgrađen još 1979. godine u njemačkom brodogradilištu A.G. Weser u Bremerhavenu. No, na opće čuđenje Buzet je i bez pomoći tegljača otplovio put Turske, tamo je temeljito uređen i sada pod imenom Asmas nastavlja ploviti.
Sudbina "Pionira"

Slično se dogodilo i s prvim kontejnerskim brodom na Jadranu koji je, upravo zbog te svoje uloge, dobio i prikladno ime – Pionir. Kad je stavljen na dražbu, svi su bili jednoglasni da mu je sudbina put u rezalište. Neveliki brod nosivosti 6195 tona, također izgrađen u Njemačkoj, ali još 1973. godine u brodogradilištu braće Schurenstedt u Bardenflethu, bio je u Nakon pune četiri godine na mrtvome vezu u Rijeci "Buzet" je postao turski "Asmas"raspremi gotovo dvije i pol godine. I onda ga je na dražbi u siječnju 2001. kupila tvrtka Belouga Shipping & Trading iz Kingstowna, glavnoga grada otočne državice Sveti Vincent i Greandini, malo ga uredila, dala mu ime Nada I i dobri stari Pionir od tada plovi ne misleći na rezalište.
Nasuprot malome Pioniru, najveći brod Croatia Linea koji nastavlja ploviti jest panamax Kostrena pred kojim je još mnogo godina. Taj je bulk carrier nosivosti 69.346 tona, dug 225 i širok 32.2 metra, bio i najveći brod u povijesti riječkoga brodara. Izgrađen je 1989. godine u brodogradilištu Hashihama u japanskome gradu Todotsu pod imenom Channel Alliance, a Riječani su ga kupili neposredno prije primopredaje. Devet godina poslije Kostrena je prodana u pokušaju spašavanja Croatia Linea i od tada plovi pod malteškom zastavom i imenom Big Wave.
Četiri expressa

Ipak najvrjedniji dio flote Croatia Linea bio je i ostao kvartet "expressa", četiri najsuvremenija broda za prijevoz spremnika izgrađena na navozima pulskoga Uljanika između 1987. i 1993. godine. Dubrovnik Express, Sarajevo Express, Zagreb Express i Croatia Express bili su oslonac riječkoga brodara, a njihovim odlaskom s Jadrana, naša je kontejnerska flota praktično nestala sa svjetske scene. Kao dragulji riječke flote ti su brodovi prvi i bili zaplijenjeni od vjerovnika i vrlo brzo prodani. U nekoliko mjeseci na kraju 1999. otišla su četiri "expressa", a ne treba ni naglašavati da sada, pod novim imenima te ciparskom i panamskom zastavom, svi nastavljaju broditi kao novi.
Nekako u isto vrijeme u američkim lukama Lake Charles i Port Everglades na dražbama su prodani blizanci Bribir i Ledenice, ro-ro brodovi izgrađeni 1979. u Trećemu maju. Premda već stari četvrt stoljeća, oni se dobro drže, prvi pod francuskom zastavom i imenom MN Eclipse, a drugi kao Topaz pod meksičkim stijegom. U plovidbi su i blizanci iz Uljanika, Rijeka i Tuhobić, oba pod turskom zastavom i imenima Aksoy Ege i Sena Deniz, dok treći isti brod, Zagreb, plovi pod malteškom zastavom i imenom Dafnis, a vlasnici su mu Izraelci.
Tu je i drugi par blizanaca iz pulskoga brodogradilišta, brodovi Triglav i Velebit, koje je na dražbama kupio grčki brodovlasnik Theodore Giavridis, a sada plove pod malteškom zastavom i imenima Eleana i Alkestis. I za kraj još jedan par, ponovno iz Uljanika, Karlobag i Slavonija, prodani na dražbama Talijanima da bi postali malteški Caravaggio i Zurbaran.

Piše Marijan ŽUVIĆ

ŽAL ZA NEOBIČNIM BRODOVIMA S RIJEČKOG NAVOZA

OMIŠALJ I MALINSKA SREĆU NAŠLI NA JEZERIMA

Brod "Daviken", nekadašnja "Malinska" u ledom okovanim kanadskim vodamaMeđu najvrjednijim brodovima koje je Croatia Line prodao još u vrijeme dok se i nije slutila njegova propast svakako su blizanci Omišalj i Malinska, izgrađeni 1987. godine u Trećemu maju. Ti su bulk carrieri, nosivosti 34.967 tona, dugi 221 i široki samo 23 metra bili posebno projektirani za plovidbu plovnim putem St.Lawrencea i Velikim jezerima i ubrajali su se među najbolje te vrsti. Premda je pred njima bio dug život i osigurani poslovi, Riječani su ih prodali već 1997. norveškoj brodarskoj grupaciji Viken. Pod imenima Goviken i Daviken ti se brodovi pomalo neobična izgleda još drže kao u ranoj mladosti i svojim će vlasnicima još dugo nositi zaradu. Štoviše, zadovoljni su Norvežani 2000. godine od dubrovačke Atlantske plovidbe kupili i treći jednaki brod Petku, koji sada plovi kao Sandviken.
   

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.

[pp1972]

Buletin 1994.