[Magnum]

 Giovanni Spadoni i Jose Campos iz MedCruisea

Rijeka može postati luka luksuznih cruisera 

Važno je znati kako s ovom infrastrukturom Rijeka može ići prema razvoju tržišta manjih i srednjih luksuznih cruisera. Međutim, potrebna je jaka povezanost s turističkim zajednicama i agencijama
 Međunarodno udruženje mediteranskih luka za kružna putovanja MedCruise osnovano je 1996. godine sa 16 luka članica. Danas MedCruise ima 64 članice iz 21 zemlje, ne samo na Mediteranu, već i na Crnom i Crvenom moru, a među njima su i neke od najpoznatijih turističkih luka i destinacija, kao što je Barcelona, Ibiza, Monaco ili Venecija. Hrvatska je zastupljena sa šest luka: Korčulom, Splitom, Šibenikom, Zadrom, Rijekom i Dubrovnikom, koji je uvjerljivi cruising lider s očekivanih milijun putnika u ovoj godini. MedCruise je prošlog tjedna bio reprezentativno zastupljen na Međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji o moru, transportu i logistici, koja je održana u Opatiji u organizaciji Pomorskog fakulteta Rijeka i Lučke uprave Rijeka. Zanimljiva predavanja održali su Giovanni Spadoni, predsjednik Upravnog odbora MedCruisa i Jose Campos, generalni sekretar MedCruisa. To je bila i prilika za paralelni intervju sa Spadonijem i Camposom, koji naglašava kako je u posljednjih desetak godina promet na kružnim putovanjima u Europi narastao od 1,88 milijuna do brojke od 5 milijuna putnika. Takvom stopom rasta ne mogu se pohvaliti druge turističke djelatnosti.

Kakve su prognoze razvoja cruising biznisa u svijetu te na Mediteranu?

Campos: Cruising industrija čak i u uvjetima globalne krize bilježi rast prometa, uz perspektivu nastavka istog trenda. Na Jadranu također imamo spektakularne rezultate rasta prometa i sve to ulijeva optimizam da će još više putnika dolaziti cruiserima na Mediteran i Jadran te će se nastaviti stopa godišnjeg rasta prometa od desetak posto. Statistika kaže kako se po svakom putniku na kružnim putovanjima zaradi oko 55 eura kod posjeta luci, odnosno čak 110 eura po putniku ukoliko je riječ o luci ukrcaja i iskrcaja. Zanimljivo je napomenuti kako su prošle godine najveći rast prometa od naših članica imali Palermo, Kopar, Cartagena, Toulon, Malaga, Bari i Venecija. U tom popisu imate tri jadranske luke i to pokazuje kako Jadran postaje sve više lokacija koja se mora vidjeti. Također su sve popularnije diljem svijeta i destinacije u Hrvatskoj, pogotovo na dalmatinskoj obali. Jaka veza s turizmom

Dubrovnik je najveća i najvažnija hrvatska cruising luka. Vidite li još neku hrvatsku luku s tako velikim razvojnim potencijalom u daljoj budućnosti?

Spadoni: Teško pitanje. Mislim da je tržište tzv. top luka kao što je Barcelona, Venecija ili Dubrovnik zatvoreno. Veći rast će  ostvarivati  one destinacije koje će se reklamirati kao neotkrivene i nove. Rast kakav smo imali na Jadranu prošle i ove godine najviše su generirale investicije u Veneciji na otvaranju novih terminala, pa su i druge luke progresivno rasle. Luke kao što je Dubrovnik će sve više biti zagušene prometom, a to će otvarati mogućnost za nove luke. Naravno da one neće biti novi Dubrovnici, ali će imati svoju priliku razvoja kao alternativne destinacije.


Vidite li mogućnost primanja nekih novih članica iz Hrvatske?

Spadoni: Mislim da je ponuda ovih šest luka sa njihovom razvojnom komponentom sasvim dovoljna. Recimo promet u Rijeci, posebno za luksuzne cruisere, trebao bi se značajno povećati, jer je riječ o velikoj luci, koja ima potrebnu infrastrukturu za ovaj tip brodova.

Kako objašnjavate činjenicu da u Rijeku već dvije godine nije uplovio niti jedan cruiser, iako je u međuvremenu izgrađen i otvoren novi putnički terminal?

Spadoni: Mislim da postoje određena ograničenja u dubini mora i duljini obale na pristaništu, koja ne dozvoljavaju dolazak u Rijeku velikim plovećim hotelima, pa čak i srednjim cruiserima. Važno je znati kako s ovom infrastrukturom Rijeka može ići prema razvoju tržišta manjih i srednjih luksuznih cruisera. Međutim, potrebna je jaka povezanost sa turističkim zajednicama i agencijama s ciljem udovoljavanja zahtjevima takvog luksuznog tržišta. Vidite, problem sa svim lukama, primjerice sa Trstom, koji je gotovo ostao bez cruisera posljednjih godina, jest taj što su preblizu Veneciji.

Ta blizina Venecije može biti i prednost?

Spadoni: Da, ali želio sam reći kako postoje zahtjevi manjih brodova za nove luke, koji žele ostati u luci duže vremena. Potrebna je još veća povezanost luke i grada. Primjerice, Opatija je izvanredno atraktivna, pogotovo za njemačko tržište, na tome može i Rijeka profitirati. Uvjeren sam da će idućih godina biti cruisera u Rijeci, to je velika luka, brodovi se mogu opskrbljivati po pristupačnim cijenama, dakle postoji infrastruktura za brodove, a regija također ima potencijala, od gastronomije do nekih jakih turističkih destinacija nedaleko Rijeke, koje mogu biti atraktivne. Ako se želi razmišljati o Rijeci kao luci ukrcaja treba razumjeti kako je problem kvalitetne zračne luke velika zapreka, unatoč relativno kvalitetnoj cestovnoj infrastrukturi.   

Campos: Mislim da Rijeka mora biti strpljiva. Čak i ukoliko danas ostvarite proboj na tržištu i dogovorite konkretan posao, taj uspjeh neće biti vidljiv još barem dvije godine, jer se na taj način planiraju putovanja. Jednostavno, treba uložiti zajednički napor turističkih djelatnika, grada i luke na promociji destinacije. Putnički terminal u Rijeci puno znači za grad u projektu »waterfronta«, ne samo za turizam i dolazak cruisera. Vrlo je pozitivno otvaranje mora prema gradu. Rijeka će uskoro kao naša članica imati jednu vrlo važnu prezentaciju na našoj konferenciji koja se održava svake dvije godine i okuplja praktično sve najvažnije ljude u cruising industriji u svijetu. Luksuzni brodovi iz cijelog svijeta dolaze u Mediteran i to je prilika za Rijeku. Imate Krk i druge otoke, Opatiju, sve su to luksuzne destinacije, možete ponuditi ne samo grad, već cijelu regiju i tu treba raditi na marketingu uz potporu grada i turističkih radnika.

Darko PAJIĆ

 
Podrška Vlahi Đurkoviću

Kako komentirate inicijativu o osnivanju Udruženja jadranskih cruising luka, koju je na konferenciji u Opatiji iznio Vlaho Đurković, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik?

Campos: MedCruise organizacijski funkcionira kao svojevrsni kišobran, koji pokriva doista veliko područje od Crnog mora preko Sueza i Crvenog mora, pa sve do Azorskih otoka na Atlantiku. Prošlog mjeseca imali smo jednu konferenciju na Crnom moru, gdje smo podržali naše članice u svojim regionalnim inicijativama. Takvu podršku dajemo i Vlahi Đurkoviću, kao i ostalim jadranskim lukama, kojima će se, bar se tako nadam, uskoro pridružiti Crna Gora i Albanija sa svojim lukama. Na lokalnoj razini destinacija je možda i najvažnija, jer smo vidjeli velike uspjehe kod luka koje su se prezentirale udruženo nastojeći ponuditi sličnu viziju i sadržaje. Mnogi se sastaju često, recimo jednom mjesečno i konkretno surađuju i mi to podržavamo.   

Preuzeto s Novi List online