[Magnum]

Riječka luka bi trebala nositi 12,7 posto BDP-a               
OPATIJA – Od 700 milijuna tona tereta koliko godišnje   prođe kroz Sueski kanal svega deset posto završi u sjevernojadranskim   lukama, iako one nude za pet dana kraći put roba s Dalekog istoka u   odnosu na luke na sjeveru Europe.

Europska komisija predviđa da   će do 2020. godine promet u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i drugim   zemljama regije rasti za 50 posto i za to se moramo pripremiti ulaganjem   u infrastrukturu u Rijeci i ostalim lukama, željeznici, cestama i   zračnim lukama, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture,   Božidar Kalmeta otvarajući u Opatiji Međunarodnu multidisciplinarnu   konferenciju o moru, transportu i logistici, koju je organizirala Lučka   uprava i Pomorski fakultet Rijeka. Dekan fakulteta, Sergio Kos kazao je   kako najisplativiji pomorski transport prošle godine broji 53 milijarde   tona tereta, što je otprilike 80 posto svjetske trgovine.

U to se uklapa i Europska unija, koja 90 posto vanjske trgovine usmjerava morem.

Kako   je naglasio ravnatelj Lučke uprave, Bojan Hlača osnovni cilj   konferencije je odgovoriti na izazov budućnosti kroz postupno   udruživanje i suradnju luka sjevernog Jadrana, sagledati aktualni   trenutak riječkog prometnog pravca, te značaj riječke luke za Hrvatsku,   koji se ogleda i kroz očekivano povećanje udjela luke u hrvatskom BDP-u   2020. godine kada bi udio iznosio čak 12,7 posto, što je desetak puta   više nego danas. 

Nazočne su pozdravili Vidoje Vujić u ime   Primorsko-goranske županije, rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, te   riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel, koji je izrazio negodovanje, jer   nitko od predstavnika gradske vlasti nije uključen u rad konferencije.

–   Bilo bi normalno da aktivno sudjelujemo, a ne samo kod uvodnog govora,   jer radimo na uvođenju novog prometnog koridora od Szczecina u Poljskoj   do Rijeke, odnosno SETA koridora od Rijeke do Baltika. Prvi smo 2004.   godine sa Općinom Matulji pokrenuli projekt zone Miklavlje kao budućeg   logističkog centra, ali su za to veći interes pokazali u Sloveniji,   Austriji ili SAD-u nego u Hrvatskoj. Miklavlje predugo čeka, hrvatski   logističari probudite se, kazao je Obersnel.

Antonis Michail,   predstavnik Europskog udruženja morskih luka predstavio je osnovne   smjernice politike EU-a u odnosu na luke, te najavio kako će ove i iduće   godine biti usvojen niz dokumenata, koji će odrediti smjernice za   razdoblje do 2020. godine i to prvenstveno na načelima smanjenja   troškova transporta, manje emisije ugljičnog dioksida, većeg korištenja   morskih puteva, te integracije svih vrsta transporta.

Projekte   Svjetske banke i njihov utjecaj na sustav transporta i logistike u   Hrvatskoj predstavili su Jean-Francois Marteau i Stjepan Gabrić. Marteau   je istaknuo pogodan geostrateški položaj kao osnovnu prednost Hrvatske,   ali i kazao kako Hrvatska zaostaje za vodećim europskim zemljama u   transportnoj logistici i kapacitetima uzduž glavnih prometnih pravaca. 

Održan   je i susret predstavnika sjevernojadranskih luka, Trsta, Ravenne,   Kopra, Venecije i Rijeke na temu regionalnog umrežavanja pomorske   industrije i to u sklopu nedavno utemeljenog Udruženja NAPAN.       

Darko PAJIĆ, Marinko GLAVAN

Preuzeto s Novi List online