[Magnum]

Uvođenje "tonnage tax" sustava za hrvatske brodare u međunarodnoj plovidbi
ZAGREB, 10. rujna 2010.


  Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je osnovalo radnu skupinu,   na čelu s državnim tajnikom za more kap. Mariom Babićem, koja je dobila   zadatak izraditi prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u dijelu   koji se odnosi na porezni sustav brodara.
 
  Naime, brodari u međunarodnoj plovidbi sada su u cijelosti oslobođeni   plaćanja poreza na dobit, dok bi se po novome uveo tkz. tonnage tax   sustav u kojem se visina poreza određuje prema veličini flote. Ovakav   model sukladan je i smjernicama Europske unije te se primjenjuje u više   europskih pomorskih država.
 
  Jedan od uvjeta koji će se predložiti je obveza brodara da na brod   krcaju određeni broj vježbenika palube i stroja, što je sukladno   Vladinoj politici stipendiranja učenika i studenata pomorskih škola i   fakulteta.
 
  Također, važan uvjet bio bi da brodari ispunjavaju najveće sigurnosne   zahtjeve i da imaju dobre rezultate pregleda brodova u domaćim i stranim   lukama.
 
  U izradi ovog propisa koristit će se iskustva europskih pomorskih država   te su od pomorskih administracija zatraženi nacionalni propisi.
 
  U Izradi prijedloga izmjena i dopuna Pomorskog zakonika sudjeluju   predstavnici Ministarstva financija (Porezne uprave), brodara i drugi   stručnjaci iz područja pomorskog prava.

Preuzeto s MMPI.hr

[Magnum]

MINISTARSTVO OSNOVALO RADNU SKUPINU ZA UVOĐENJE POREZA NA BRODOVE PREMA BRUTO REGISTARSKOJ TONI

Hrvatski brodari počinju plaćati porez 2011. godine

Svi brodari u međunarodnoj plovidbi do sada su   bili u cijelosti oslobođeni poreza na dobit. Prijedlog na kojem radimo   temelji se upravo na rješenjima kakve imaju zemlje koje su nam slične po   veličini, broju stanovnika i floti, kaže Mato Botica, direktor Udruge   brodara Mare Nostrum

Darko PAJIĆ You are not allowed to view links. Register or Login

Već   od početka naredne godine hrvatski brodari trebali bi početi plaćati   porez, koji bi se obračunavao prema tonaži brodova (tonnage tax).   Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osnovalo je prošlog tjedna   radnu skupinu na čijem je čelu državni tajnik za more Mario Babić sa   zadatkom izrade prijedloga izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u   segmentu poreznog sustava brodara. Prvi radni prijedlog novog sustava   predložit će Udruga brodara Mare Nostrum, čiji direktor Mato Botica   pojašnjava kako bi već do kraja ovog mjeseca prijedlog trebao biti gotov   i spreman za raspravu i razradu.

    – Svi brodari u međunarodnoj   plovidbi do sada su bili u cijelosti oslobođeni poreza na dobit i mi smo   svjesni da to tako dugoročno ne može ostati, tim više što se moramo   prilagoditi standardima Europske unije. Prijedlog na kojem radimo   temelji se upravo na rješenjima kakve imaju primjerice Nizozemska,   Danska, Cipar ili Belgija, zemlje koje su slične nama po veličini, broju   stanovnika i floti. Procjene su da bi hrvatski brodari mogli po toj   osnovi uprihodovati u proračun oko dva do tri milijuna kuna godišnje,   naglašava Botica, dodajući kako je sasvim izgledno da bi novi porezni   sustav za brodare mogao biti dogovoren tijekom jeseni nakon čega bi   ostalo sasvim dovoljno vremena za izglasavanje izmjena Pomorskog   zakonika, te za stupanje na snagu novog poreznog sustava od 1. siječnja   naredne godine.

Pet kategorija i pet koeficijenata    

      Radna verzija   ide u smjeru utvrđivanja pet kategorija oporezivanja   brodova od kojih bi   svaka kategorija imala svoj koeficijent. Prvi   razred bi tako bio za   brodove do 1.000 bruto registarskih tona (BRT),   pa bi zatim slijedio   porezni razred do 10.000 BRT-a, pa do 25.000, do   40.000 BRT-a, te   posljednji razred za sve brodove iznad 40.000 BRT-a. O   samom principu   izračuna još će biti razgovora, ali smatramo da bi   brod od primjerice   50.000 BRT-a trebao platiti godišnji porez od   otprilike 10.000 eura,   kaže Botica.
   

Spremni na porez

Princip   oporezivanja brodara sigurno nije i jedino o čemu će se pregovarati,   jer je potrebno između ostalog utvrditi i detalje, koji se tiču   specifičnosti poslovanja brodara. Tako mnogi od njih postavljaju upit o   tome hoće li biti oslobođeni plaćanja u vrijeme kad se brod nalazi na   remontu ili popravku uslijed havarije, odnosno postoji li mogućnost da u   tim razdobljima porezni izračun bude umanjen. Jedan od prijedloga   sugerira kako bi trebalo razmisliti da oporezivanje bude daleko manje u   razdoblju krize na tržištu kao što je slučaj u posljednjih nekoliko   godina, jer porezno opterećenje nije lako podnijeti ukoliko su brodovi   vezani zbog nedostatka posla ili su vozarine toliko niske da ne   pokrivaju niti troškove putovanja i plaća pomoraca. Stoga bi brodari   možda bili spremni prihvatiti veći porez ukoliko su vozarine na   svjetskom tržištu na zadovoljavajućoj razini, naravno pod uvjetom   njihova umanjenja kad je situacija obrnuta.

    Jedan od razloga oslobađanja brodara od poreza bila je intencija povrata hrvatskih brodova pod hrvatsku   zastavu, pa je danas u floti Mare Nostruma ukupno 171 brod od čega njih   143 plovi pod hrvatskim obilježjima. Botica smatra kako ne bi trebala   postojati veća opasnost od napuštanja Hrvatskog registra brodova nakon   što se brodarima uvede porez, jer je većina ionako svjesna kako se ne   može beskonačno ostati izvan hrvatskog poreznog sustava. I tome bi se   možda moglo doskočiti ukoliko zaživi ideja Ministarstva mora o uvođenju   olakšica za ukrcaj određenog broja vježbenika palube i stroja, što je   sukladno Vladinoj politici stipendiranja učenika i studenata pomorskih   škola i fakulteta. To bi ujedno bila i obveza brodara, a porezne   olakšice trebale bi ih stimulirati na još masovniju »kadeturu« na   hrvatskim brodovima. Intencija zakonodavca bila bi da svaki hrvatski   pomorac tijekom i neposredno nakon završetka srednje škole ili fakulteta   ima osigurano mjesto na brodu.

Obostran interesPodaci   Udruge Mare Nostrum govore kako i sada domaća flota ukrcava značajan   broj učenika i studenata, pa je tako ove godine utvrđen podatak da je u   jednom trenutku istovremeno bilo ukrcano 180 kadeta i 200 vježbenika kod   hrvatskih brodara. Mnogi od njih ujedno ostvaruju i stipendije te   trajno nalaze radno mjesto na hrvatskim brodovima, te je u tom dijelu   interes obostran. Problem je što hrvatski pomorci, inače cijenjeni i   traženi u svijetu, zbog boljih plaća odlaze na strane kompanije,   nerijetko nakon što prva praktična iskustva steknu kod hrvatskih   brodara. To se naravno ni u bližoj budućnosti neće bitno mijenjati, ali   je svakako pozitivno što se stipendijama države ili brodara nastoje   poboljšati uvjeti školovanja, čime bi se dugoročno i povećao interes   mladih za pomorska zanimanja. Pritom bi ipak trebalo priznati da je   globalna kriza u tom segmentu bila daleko učinkovitija od hrvatske   Vlade. Zbog sve očitijeg pada životnog standarda u Hrvatskoj je sve veći   broj ljudi zainteresiran za »kruh od sedam kora«. Ima među njima i   donedavno nezamislivih slučajeva, ljudi u trećem ili četvrtom desetljeću   života, koji traže prvi ukrcaj na brod i spremni su pritom pristati na   male plaće i teške uvjete života i rada. Neimaština je učinila svoje.   Kad se na kopnu ne može preživjeti onda je i brod dobra opcija, a toga   je nažalost sve više.

Preuzeto s Novi list on line