[Magnum]

Zastava



Zastava je žuta s plavim znakom u sredini. Zastava je izgleda viša   nego što je dugačka, iako je u nekim izvorima prikazana u tradicionalnom   vodoravnom obliku.
Do 1990-ih tvrtka je bila poznata kao Jadranska Slobodna Plovidba i   koristila je crnu zastavu s peterokrakom zvijezdom u bijelo rombu.



Osnovana je 1947. godine u Rijeci, a sjedište je premješteno u Split   1956. godine. Od 1962. godine uključuje i raniju splitsku tvrtku Opća   plovidba. Specijalizirala se za transport rasutih tereta.
 

   Povijest     

     Brodarsko   poduzeće Jadranska slobodna plovidba, koje danas nosi ime Jadroplov,   osnovano je 20. siječnja 1947. godine. Kompanija se, kako joj je naziv   govorio, trebala baviti slobodnom plovidbom unutar malog Jadranskog   mora. Za sjedište tvrtke bila je određena Rijeka u kojoj su stolovale i   sve ostale jugoslavenske brodarske kompanije. Visoki rast tonaže   brodovlja i prometa u jadranskim lukama stalno se spoticao o koncept   koncentracije trgovačke mornarice pa je pragmatizam na koncu pobijedio   ideološka načela: nakon velikih rasprava flota je razmještena. Tako se   1956. godine sjedište Jadroplova izmješta u Split, grad koji je 20   godina ranije, imao čak 11 brodarskih poduzeća, među kojima i   ''Jugoslavenski Lloyd'', tada najvećeg brodara u zemlji.
Nedugo po preseljenju središta u Split, kompanija je ovlaštena putnike i robu prevoziti i u dugoj plovidbi, po svim morima.
Tako već godine 1957. Jadroplov otvara prvi linijski servis za Crveno   more koji domaće luke povezuje s Italijom, Grčkom, Ciprom, Libanonom,   Egiptom, Sudanom Etiopijom i Jemenom. Tim servisom započinje trideset   petogodišnje razdoblje linijske dominacije u poslovnoj strategiji   Jadroplova.
Početkom listopada 1959. godine Jadroplovov brod ''Vareš'' pod   zapovjedništvom kapetana Nikole Huljića na putu za luku Duluth na jezeru   Superior kao prvi hrvatski brod prolazi kroz Seaway, samo tri i po   mjeseca nakon otvaranja kanala St. Lawrence. Uspostavljena je tako i   linija za luke SAD-a i Kanade na Velikim Jezerima.
Pet godina kasnije (1964) linija za Crveno more produžava se do istočnoafričkih luka Somalije, Kenije i Tanzanije.
1968. godine Jadroplov otvara i svoj treći linijski servis - onaj za Australiju i Novi Zeland.
Kompanija sa tri linijska servisa razgranatošću je posla već budila   pozornost pomorskog svijeta, svjesna da vođenje tog složenog i obilnog   posla zahtjeva zavidnu komercijalno-tehničku vještinu i vrhunsku   stručnost osoblja na kopnu i brodovima. Mnogima je ostala nedokučiva   tajna uspjeha mladog brodara iz malog hrvatskog grada jer je uistinu i   bilo teško ostvariti da slika Jadroplova kao pouzdanog partnera i   svjetskog uglednika u prijevozu roba morem stvara sama skupinica   požrtvovanih zaljubljenika u posao koji daje kruh sa sedam kora,   skupinica odgajana na najboljim i dugim tradicijama hrvatskog pomorstva.
Ipak, ni najveći samoprijegor ni najbolja naslijeđena znanja ne bi   bili dostatni za dugoročni opstanak u oštroj natjecateljskoj bitci   linijskih brodara da nisu praćeni i prihvaćanjima tehnoloških novina u   brodogradnji. Zato Jadroplov početkom šezdesetih u splitskom   brodogradilištu gradi brodove s imenima velikih splitskih i hrvatskih   pjesnika ''Marka Marulića'', ''Luke Botića'' i '' Natka Nodila''.   Uvođenjem tih brodova u svoj Crvenomorski linijski servis Jadroplov   učvršćuje već stečeno mjesto u svjetskoj eliti.
Godine 1967. i 1968. iz splitskog ''škvera'' izlaze brodovi ''Alka'',   ''Split'' i ''Makarska'' namijenjeni liniji za Velika Jezera. Uvođenjem   tih novogradnji splitski brodar preuzima vodeću ulogu na zahtjevnom   sjevernoameričkom tržištu. Pomorski krugovi SAD-a i Kanade te su brodove   Jadroplova proglasili najboljima u klasi, što je značajno podiglo   svjetski ugled hrvatskog brodarstva i rejting hrvatske brodogradnje.
Ipak, unatoč nekim grčevitim pokušajima Jadroplova da novogradnjama   održi teško stečene pozicije (serija ''Unity'' iz 1969., ''ruski   program'' iz 1977.), njegovo, a i hrvatsko linijsko brodarstvo vremenom   je gubilo korak s vodećom svjetskom konkurencijom. Pored recesije na   tržištu brodskog prostora, razlozi tom zaostajanju nalazili su se i u   neprimjerenom odnosu države naspram vlastitim brodarima. Krajem   osamdesetih godina Jadroplov se nalazi u velikim financijskim   poteškoćama te je primoran prodati sedam starijih brodova kako bi spasio   onu suvremenu, zdravu jezgru flote.
Novi poslovni uzlet Jadroplova počinje godine 1991., odnosno   koincidira sa stvaranjem samostalne Republike Hrvatske i prijelazom s   ''okvirno-planskog'' na tržišno gospodarstvo. Godine 1993. poslovanje je   nakon dugog ''sušnog'' razdoblja urodilo profitom. Kupuje se brod   ''Hope1'', brod za rasute terete od 30.900 dwt. Već iduće, 1994. godine   temeljem ugovora s Privrednom Bankom Zagreb (PBZ), flota Jadroplova   povećava se za specijalizirani kontejnerski brod ''Zrin'' kapaciteta   2.275 TEU. PBZ u tvrtku unosi i trup broda blizanca te od Hrvatskog   fonda za privatizaciju kupuje i paket dionica Jadroplova, čime postaje   većinski vlasnik poduzeća. 1996. godine iz riječkog brodogradilišta   isplovio je kontejnerski brod ''Jadroplov Pride'' kapaciteta 2.324 TEU, i   takoreći odmah dobio nagradu '' Great ship of 1996.'' uglednog   američkog časopisa ''Maritime Reporter and Engineering News'' kao   najbolji brod u svojoj klasi.
Zlatni rođendan, 1997. godine, tvrtka je proslavila preuzimanjem   broda ''Don Frane Bulić'', broda za rasute terete nosivosti 42.584 tona,   te porinućem jednako respektabilne novogradnje, broda '''Split'' koji   je isporučen 1998. godine. Zadnji brod, istih karakteristika, brod   ''Mosor'' isporučen je Jadroplovu 2001. godine.
1996. godine započelo je razdoblje krize nezapamćeno u povijesti   prijevoza rasutih tereta koje se nastavilo sve do kraja 2002. godine.   Prirodno je da je svako svjetsko tržište povremeno konjukturno, a   povremeno krizno. Ali, niti najstariji se ne prisjećaju ovako duboke i   dugotrajne krize na tržištu koja je sa karte svjetskih brodara   ''izbrisala'' brojna ugledna brodarska imena. Da bih sačuvao i nastavio   raditi mlađom tonažom Jadroplov je bio primoran prodati starije brodove   tako da je devedesetih godina prodano 14 brodova i to: Čiovo, Marulić,   Botić, Split, Biokovo, Alka, Bol, Jelsa, Marjan, Omiš, Kairos, Pharos,   Solin i Šolta.

Oporavak svjetskog pomorskog tržišta započeo je   tijekom 2003. godine i konjuktura je prevladavala sve do pred kraj 2008.   godine. Navedeno razdoblje Jadroplov je iskoristio za obnovu flote tako   da je u veljači 2007. godine kupljen jedan "Handymax" brod za rasute   terete, nosivosti 44.382 mt, starosti 6 godina (m.b. Trogir, izgrađen   2001. godine u "Uljanik Brodogradilište d.d.", Pula).

U svibnju   iste 2007. godine prodan je stariji brod ("Handysize" brod za rasute   terete, nosivosti 30.900 mt, starosti 25 godina (m.b. "Hope", izgrađen   1982. godine u brodogradilištu "Sunderland", UK).

U travnju 2008.   godine između Jadroplova d.d. i Brodosplit - Brodogradilišta d.o.o.   potpisan je ugovor o gradnji dva broda za prijevoz sipkih tereta   nosivosti po 52.113 mt, s rokovima isporuke prosinac 2009. za prvi brod   odnosno ožujak 2010. za drugi brod. Zbog poznate situacije u hrvatskoj   brodogradnji došlo je do određenog kašnjenja u radovima tako da je prvi   brod isporučen Jadroplovu početkom svibnja 2010. godine, kada je m.b.   "Peristil" i isplovio na prvo putovanje (isporuka drugog broda, koji će   nositi ime "Sv. Dujam" planirana je za konac ljeta 2010. godine.

Planirana   prodaja najmanjeg i najstarijeg broda u floti (m.b. "Ist", nosivosti   24.030 mt, građen 1981. godine) je realizirana tijekom ljeta 2009.   godine. Brod je isporučen kupcu u srpnju 2009. godine.

Poradi   krize i izrazitog pada vozarina na kontejnerskom tržištu Jadroplov je   početkom 2009. godine počeo razmišljati i o možebitnoj prodaji dva   kontejnerska broda. Kontejnerski brodovi, "Zrin" i "Jadroplov Pride"   bili su zaključeni sredinom 2007. odnosno početkom 2008. godine s   renomiranim svjetskim unajmiteljima, tako da dobrim dijelom 2009. godine   Jadroplov nije osjećao posljedice drastičnog pada vozarina na   kontejnerskom tržištu, počevši još od početka 2008. godine.

U   rujnu 2009. godine istekao je ugovor o najmu za brod "Zrin", koji je   sklopljen još u studenom 2007. godine. Istekom ugovora brod je ostao bez   posla, bez izgleda, zbog stanja na kontejnerskom tržištu, za bilo kakvo   uposlenje. Brod je prodan i isporučrn kupcu, u siječnju 2010. godine, a   novi vlasnik je odmah pristupio složenom poslu preinake kontejnerskog   broda u brod za prijevoz žive stoke.

Istekom zadnjeg dvogodišnjeg   ugovora o najmu u veljači 2010. godine, u poznatim prevladavajućim   tržišnim okolnostima, prodaja broda "Jadroplov Pride" se nametnula kao   jedina racionalna mogućnost. Brod je prodan i isporučen kupcu u travnju   2010. godine. Indikativno je da ga nije preuzela nova posada, već je   išao u raspremu, čekajući dolazak boljih vremena.   

                                                                       

[pp1972]

Oglas Jadroplova objavljen u casopisu pomorstvo 1951 godine

[njego]

Jadroplov - prica iz 90 - tih o poslovima osiguranja, isplati steta...tuzne price, ali ako nista uzivajte u djelu videa koji prikazuje brodove i pomorce...


HRT - emisija Proces - Kud plovi Jadroplov


You are not allowed to view links. <a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=3i4ht0ahov58np0de181v1f2c1&amp;action=register">Register</a>&nbsp;or&nbsp;<a href="http://forum.nase-sidro.com/index.php?PHPSESSID=3i4ht0ahov58np0de181v1f2c1&amp;action=login">Login</a>

[pp1972]

Scan oglasa Jadroplova iz pomorstva iz 1971 godine

[Magnum]

Nakon 13 godina suđenja na splitskom Općinskom sudu predmet Jadroplov seli na Županijski sud

SUDAC Marijo Franetović zaključio je danas svoju muku s predmetom Jadroplov! Predmet zbog izmjene nadležnosti šalje na viši Županijski sud u Splitu.

Ni danas, pune dvije godine od prvog poziva, nije uspio saslušati svjedoka Zvonka Toulu, koji je svo to vrijeme uredno dolazio na splitski Općinski sud želeći dokazati falsificiranje odštetnih zahtjeva temeljem kojih je sredinom 90-ih Croatia osiguranje Jadroplovu isplatilo 4,5 milijuna dolara, što su optuženici Nikša Giovanelli i Ratko Božić iskoristili za štimanje bilance i prikazivanje neosnovano uspješnih rezultata poslovanja.

Razloga za odgodu bezbroj, slučaj se opasno približio apsolutnoj zastari

Prevaru je otkrio upravo Toula kada je došao na čelo firme nakon Giovanellija, a za pravo su mu dali i nalazi i Financijske policije.

Optužnica je dignuta još 2000. godine. Predmetom se isprva bavio sudac Zoran Kežić koji 2007. godine odlazi na Županijski sud bez da je zaključio suđenje.

Sudac Marijo Franetović predmet preuzima u drugoj polovici godine. Definitivno je zapelo na saslušanju svjedoka Toule. Franetović jednostavno u dvije godine nije uspio održati raspravu. Uvijek je postojao neki razlog. Malo su bili bolesni optuženici, malo njihovi branitelji. Onda su tu bile razne poslovne obaveze i slično. Božić se tako za današnju raspravu ispričao obavezama u Nigeriji. Ako sve bude u redu, netko se sjeti da bi mogao promijeniti branitelja. Onda ovaj ne može doći u Split, jer ima već zakazane obaveze ili se nije stigao upoznati sa spisom.

Razloga može biti bezbroj, a u konačnici je rezultat da se slučaj opasno približio apsolutnoj zastari koja nastupa 20 godina od počinjenja djela.

Državno odvjetništvo inzistirat će da Općinski sud dovrši posao

Franetović se riješio spisa zahvaljujući izmjeni Kaznenog zakona kojim se inkriminacija za Božića i Giovanellija sankcionira s dvije godine strožim maksimumom pa spada pod nadležnost višeg suda. Kako neformalno doznajemo, Državno odvjetništvo oštro će se suprotstaviti novom suđenju na novom sudu te će zatražiti da Općinski sud dovrši svoj posao. U svakom slučaju, predstoji nova odgoda u nastavku ovog maratonskog procesa, koji se već odavna mogao zaključiti.

Piše: D.M.
 srijeda, 23.1.2013. 21:50

Index.hr

[br]

"Jadroplovu" novi brodovi iz Rijeke, "Lošinjska" na kraju puta
Flota splitskog “Jadroplova” trebala bi do kraja 2017. godine biti ojačana za najmanje tri broda za prijevoz sipkih tereta, pojedinačne nosivosti 37.000 tona, koji bi se u suradnji s “Uljanikom” gradili na navozima riječkog “3. maja” koji je u vlasništvu pulskog škvera.
 
 Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji, koji su potpisali čelnici splitske kompanije i pulskog brodogradilišta, trebao bi tijekom prosinca ili najkasnije u siječnju iduće godine prerasti u ugovor o gradnji brodova kojima će upravljati brodarske tvrtke u suvlasništvu “Jadroplova” i “Uljanika”.
 
 Kako nam je potvrdio Branimir Kovačić, predsjednik Uprave “Jadroplova”, dogovorena je suradnja za tri novogradnje s opcijom za još jedan brod istovjetnih značajki.
 
 − Odlučili smo se za ovaj potez s ciljem daljnjeg povećavanja konkurentnosti na brodarskom tržištu. Riječ je o brodovima pojedinačne nosivosti 37 tisuća tona, koji su nešto manji u odnosu na našu aktualnu flotu, ali će imati visoku “klasu leda”. To znači i povratak na neka tržišta na kojima smo u prijašnjim razdobljima uspješno poslovali − rekao je Kovačić.
 
 Ako sklopljena suradnja uskoro urodi konkretnim ugovorima, bit će to tek prva serija brodova koju bi “Uljanik” realizirao za “Jadroplov”, odnosno treći “set” novogradnji s riječkih navoza za splitskog brodara od Drugog svjetskog rata do danas.
 
 I dok splitska kompanija u većinskom državnom vlasništvu planira daljnji razvoj, prodajom “Maje”, najnovijeg, ali i posljednjeg broda u floti, praktički je u povijest otplovila “Lošinjska plovidba”, tvrtka utemeljena prije 55 godina.
 
 Supramax izgrađen prije dvije godine u Kini prodan je kineskim vlasnicima koji su ga već preimenovali u “LMZ Phoebe”.
 
 Posljednjih 30-ak pomoraca napustilo je kompaniju, u čijem će riječkom sjedištu ostati još samo četvero zaposlenih koji bi do proljeća trebali okončati postupak likvidacije brodara kroz čiju je flotu prošlo više od 100 brodova i nekoliko tisuća članova posada i radnika na kopnu.

Slobodna Dalmacija 11.12.2013
G. ZUBČIĆ

[pp1972]

Prenesena poruka. 

Poštovanje svim pomorcima i radnicima Jadroplova,
 
Dana 20. siječnja 2016. godine obilježavamo 69 godina od formiranja "Jadranske Slobodne Plovidbe".
 
Jadranska Slobodna Plovidba je osnovana 20. siječnja 1947. godine u Rijeci. Kako samo ime kaže brodar je bio zadužen za slobodan razvoz tereta po Jadranskom moru. Godine 1956. direkcija te pomorske firme prelazi u Split. Prelaskom u Split, od malog brodara za razvoz tereta po Jadranu, Jadroplov tijekom godina postaje uvaženi brodar u svjetskim razmjerima.

Svih tih godina kroz flotu Jadroplova je prošlo oko 150 brodova. Sve je počelo s malim drvenim motornim jedrenjacima i prastarim parnim brodovima. Još veće bogatstvo od samih brodova su ljudi. Napomenimo samo pomorce… svih ovih godina postojanja brodarske tvrtke Jadroplov kroz njega je po procjenama prošlo više od 10.000 pomoraca. Dio njih je cijeli radni vijek plovilo na našim brodovima, manji dio se iskrcao i našao posao na kopnu, dio je nakon završenog pripravničkog staža, ili nakon nekoliko godina plovidbe nastavilo plovidbu na brodovima drugih kompanija pod stranim zastavama…

MATIJA GUBEC i kompletna posada 1963 u luci Rotterdam

Svega lipoga,
 
Nikša Smoje

[pp1972]

Pomorstvo 1948.

[pp1972]

Pomorstvo 1948.

[pp1972]

Popis pomorskih agenata, postao Tonči Gvozdanović, facebook.

[pp1972]

Oglas iz casopisa - Transport 1976.godine.

[pp1972]

Pomorstvo.

[pp1972]

1947. - 2019.  (72)

Oznaka za kapu.

[DavorVis]

izvor: Slobodna Dalmacija, siječanj 1961.