[Magnum]

Privatizacija kontejnerskog terminala
Novi partner   treba osigurati dodatne količine tereta, jači prodor u Mađarsku i na   prostor srednje Europe sve do juga Ukrajine

Pet prosaca za Brajdicu

U utrci su ostali luka Hamburg, korporacija Dubai Ports World,   španjolski TCB Grup, APM Terminals i International Container Services   Inc. U sljedeća tri mjeseca svaki od njih trebao bi dati obvezujuću   ponudu.

RIJEKA – Spala knjiga na pet slova. U uži izbora kandidata   za privatizaciju kontejnerskog terminala Brajdica ušli su luka Hamburg,   korporacija Dubai Ports World, španjolski TCB Grup sa sjedištem i   terminalom u Barceloni, APM Terminals iza kojeg stoji Maersk grupacija,   te International Container Services sa sjedištem u Manili na Filipinima.   Među moćnicima koji više nisu u igri nema ni španjolske korporacije na   čijem je čelu Fiorentino Perez, predsjednik Real Madrida, ali se Rijeka   do daljnjega može tješiti s Barcelonom, iako u tamošnjem najmoćnijem   lučkom operateru nema nogometnih funkcionera.

Od petorice velikih   nemoguće je procijeniti čije su šanse najveće, ali bi svaki od   navedenih u naredna tri mjeseca trebao dati obvezujuću ponudu na temelju   koje bi do kraja godine morao biti izabran suvlasnik tvrtke Jadranska   vrata, koja ima koncesiju na terminalu Brajdica do 2041. godine. Od   novog partnera se primarno očekuje investiranje minimalno 50 do 60   milijuna eura u riječkoj luci, kako je predviđeno koncesijskim ugovorom,   kao i da osigura dodatne količine tereta, te opskrbu novih dosad Rijeci   nepristupačnih tržišta, kao što je jug Njemačke, Austrija, Češka,   Slovačka, još jači prodor u Mađarsku, odnosno na prostor srednje Europe   sve do juga Ukrajine.

Svi s istim interesom
Kontejnerski   terminal Brajdica je daleko najvrjedniji dio riječke luke i s novim   partnerom pregovarat će se o prodaji paketa dionica za tvrtku Jadranska   vrata, vjerojatno na principu stjecanja udjela od 50 posto, plus ili   minus jedna dionica, što nikako neće biti nevažno u kontekstu   upravljačke i nadzorne kontrole u tvrtki. Nominalna vrijednost dionice   Jadranskih vrata, čiji je danas stopostotni vlasnik Luka Rijeka, iznosi   1.000 kuna. Te dionice nisu na tržištu i očekuje se da će prodaja biti   utvrđena na iznosu većem od nominalnog.

– U idućih 15-tak dana   očekujemo dolazak predstavnika svih tvrtki koje su našle mjesto u   finalu. Svi su oni uglavnom već bili ovdje, ali će sada još jednom obići   Brajdicu, ostatak luke i prometni pravac, dobiti sve potrebne   informacije o planovima i uvjetima suradnje, što će biti vrlo važno za   njihov poslovni plan i koncept razvoja u završnoj ponudi. Generalno oni   imaju zajednički interes ulaska na Jadran i otvaranja novog prometnog   ulaza u Europu, ističe Žarko Acinger, voditelj projekta Svjetske banke u   Luci Rijeka, dodajući kako su prilikom evaluacije ponuda preferirani   lučki operateri naspram brodara, jer se željelo izbjeći situaciju u   kojoj bi Brajdica postala eksluzivni terminal za jednog brodara, dok bi   ostali bili u lošijoj tržišnoj poziciji. Acinger također dodaje kako je u   partnerstvu sa Svjetskom bankom uvjetovano i uvođenje privatnog   kapitala u lučke operacije. Prva će na redu biti upravo Brajdica.   
                 
Koncesija do 2031.
Na pitanje hoće li u   kontekstu privatizacije Jadranskih vrata otežavajuća okolnost biti   status terminala koji je zacrtan kao terminal privremenog karaktera u   GUP-u Grada Rijeke, predsjednik Uprave Luke Rijeka, Denis Vukorepa,   odgovara kako to ne bi trebalo biti presudno.

– U GUP-u nije   određeno vremensko razdoblje, terminal može biti na Brajdici i 50   godina. Mi svakako računamo da kontejneri ostaju na Brajdici najmanje do   isteka koncesije, a to je do 2031. godine. Strateški partner bit će   važan i za razvoj novog terminala na Zagrebačkoj obali, jer se svakako   zajedno namjeravamo kandidirati za izgradnju i koncesiju kad za to dođe   vrijeme, ističe Vukorepa uz napomenu kako se od privatizacije može i   odustati, ali samo u slučaju da niti jedna ponuda ne bude na željenoj   razini investicija i razvoja. Ukoliko je suditi po ugledu, utjecaju i   financijskoj moći kandidata, to se ipak ne bi trebalo dogoditi.

Preneseno:

Novi List 24.6.2010 u 08:31h

Darko PAJIĆ